Bijeli nosorog uopće nije bijel, ali je zbog kljova na meti krivolovaca

Bijeli nosorog, baš kao i crni, zapravo je sive boje. Ime uopće nisu dobili po boji, nego po obliku usana. Crni nosorog ima izbočenu gornju usnu, a bijeli ima u obliku kvadrata. Oblik usne prilagođen je hrani koju uzima. Crni nosorog prebire po drveću i grmlju, a usna im pomaže skinuti voćku s grane. Bijeli nosorog prčka po tlu i hrani se travom.

Bijeli nosorog – karakteristike

Nekoliko desetaka jedinki bijelog nosoroga uvijek u divljini živi zajedno i po cijele dane mirno pase travu na vrućem afričkom suncu.

Kada im je dosta prženja, pronađu neko drvo i uživaju u hladu. Ako naiđu na kakav izvor vode, bacit će se u njega, zamutiti ga i uživati u blatnjavoj kupki. Ne trebaju im nikakve kreme za zaštitu od sunca, blato je odlična zaštita od sunčevih zraka.

Odlično čuju, a njuh im je još bolji. Ako se izgube, mogu se po mirisu vratiti u svoje krdo, pa čak i pronaći izgubljenu jedinku.

Ženka ovog nosoroga će se pariti tek jednom u dvije i pol godine (a ponekad neće ni punih pet godina).

Lov na kljove

Bijeli nosorog ima dvije kljove koje prosječno rastu 8 cm mjesečno. Mogu narasti i do 1,5 metara u duljinu čime postaju odlično oružje ženkama za zaštitu svojih mladunaca.

Kljove su interesantne krivolovcima, pošto postoji veliko crno tržište koje potražuje kljove za medicinske svrhe, razne pripravke koji se koriste u Kini, Tajvanu, Hong Kongu i Singapuru. U Sjevernoj Americi i na Bliskom Istoku rog je vrlo tražen kao ukrasna drška za nož.

U Africi djeluju brojne udruge i osnovani su razni parkovi u kojima se kontrolira populacija bijelih nosoroga.