Da bar nam je biti kao dabar

Dabar je super polu kopnena i polu vodena životinjica. Presmiješno izgleda s tim velikim zubima i velikim spljoštenim repom, ali je zapravo fantastična životinja koja čini super stvari za okoliš.

Dabar – čuvar okoliša

Dabar pregradnjom vodotoka usporava protok vode i povećava vodene površine. Time povećava broj beskralježnjaka, koji su hrana ribama. Ribe imaju više hrane, pa ih i ima više. Ribama se hrane ptice, pa i njihova populacija cvijeta. Onda ima i više vidri, jelenske divljači koja se hrani akvatičnim biljkama, ali i šišmiša koji se naseljavaju u trulom drveću. Hvala ti dabre što si tako super za cijeli eko sustav!

Karakteristike dabrova

Danas postoje dvije vrste dabrova – sjevernoamerički i euroazijski. Kod obje dabrovi žive u svojim kolonijama, odlično plivaju i rone (mogu izdržati čak 15 minuta pod vodom) te grade svoje dabrovske brane.

To su noćne životinje, ali ih ponekad možeš čuti kako proizvode šištajuće zvukove ili lupaju repom po površini vode. Po vodi će lupati ukoliko se nađu u opasnosti, a tako će obavijestiti i druge dabrove.

Loše čuju i vide, ali zato imaju odlično razvijeno osjetilo njuha.

Brineš se da im je hladno u vodi cijeli dan? Ma nema šanse, oni proizvode sekret kojime pokrivaju krzno kako bi ostalo vodonepropusno.

Ako ne plivaju, onda najčešće jedu. Vole lišće, korijenje, vodeno bilje i koru od drveća. Nema frke ukoliko koji zubić pukne, jer im rastu cijeli život.

Pare se zimi, a dabriće dobivaju u proljeće. U leglu je obično oko 4 malca, ali ih može biti i do 9 komada. Jedan par ima samo jedno leglo godišnje. Bebe ostaju s mamom čak dvije godine dok se ne osamostale i krenu u život.

Prosječan životni vijek im je oko 24 godine.