Medvjedi: zanimljiva saznanja o najdražem plišancu

Tko nije imao svog najdražeg plišanog medvjedića dok je bio klinac? Znaš li da su medvjedi postali igračke 1907. godine kada Theodore Roosevelt nije htio upucati malu bebu medvjedića?

Pošto je on bio predsjednik, naravno da je priča o tom činu završila u novinama. Jedan vlasnik trgovine slatkišima ju je pročitao i iz zezancije napravio medu od tkanine i poslao je predsjedniku. Ostalo je, naravno, povijest. Sviđa ti se ova priča? Evo ti još hrpa zanimljivosti o medvjedima.

Medvjedi – zanimljivosti o vrstama

Medvjedi u divljini žive i do 30 godina, a u zatočeništvu do 45.

Starost medvjeda moguće je otkriti slično kao i starost drveta. Dok na drvetu brojimo godove, na medvjedu brojimo krugove u presjeku zuba. Svaki krug je jedna godina.

Najrasprostranjenija vrsta medvjeda je smeđi medvjed.

Najveći požderuh je bijeli medvjed, koji može pojesti više od 60 kila mesa. S druge strane, može otplivati 160 kilometara bez odmora.

Niti jedna vrsta medvjeda nikada nije stupila na tlo Australije i Antarktike, a u Africi danas postoje samo fosilni ostaci ove životinje.

Medvjedi – karakteristike izgleda

Medvjedi imaju dva sloja krzna. Donji im služi da ih zagrije, a gornji ih štiti od vode. Većina medvjeda se zapravo rađa bez krzna, a pande se rađaju sa potpuno bijelim krznom.

Kada plivaju u vodi, medvjedi mogu skočiti više od dva metra u zrak. Iako izgledaju tromo, zapravo su jako agilni.

Odlični su trkači i mogu trčati više od 60 km/h. Imaj na umu kako najbrži čovjek na svijetu, Usain Bolt, trči oko 40 km/h.

Ako medvjed ima zakrivljene nokte i prednje šape – onda se penje po drveću (kao što to čini crni medvjed). Ako su nokti i šape ravni – onda kopa po zemlji (kao grizli). Ne mogu ih vaditi po potrebi, kao što to čine mačke.

Medvjedi, baš kao i ljudi, hodaju s punim stopalom (šapom) na zemlji. Neke druge životinje poput pasa ili slonova – hodaju na prstima. Fora, zar ne?

Karakteristike vrsta

Medvjedi su jako pametne životinje. Znaju čak i kotrljati kamenje kojima zatvaraju ulaz u duplju ili pećinu u kojoj jedu i spavaju.

Samo je polarni mjedvjed isključivo mesojed, ostale vrste medvjeda jedu i biljke i životinje.

Medvjedima kuca srce oko 40 puta u minuti, a kada spavaju zimski san, onda otkucaji padaju na 8 otkucaja u minuti. Ne spavaju sve vrste medvjeda zimski san.

Za razliku od većine ostalih sisavaca, medvjedi vide u boji. Čak i čuju bolje od nas, ali njuh im je najjače osjetilo. Mogu nanjušiti nešto s udaljenosti od 30 kilometara.