Zoran
Pčela – simbol marljivosti, sloge i rada za opće dobro. Je li? E pa, ne baš. Nova studija iz Engleske pokazala je da su medonosne pčele na cvijeću prilično bahate: guraju, jure i tjeraju druge oprašivače kao izbacivači ispred kluba. Bumbari, divlje pčele i muhe osolike često se samo maknu i odu dalje gladni.
Tko je to istraživao i kako?
Istraživanje je vodila Victoria Buckle, doktorandica sa sveučilišta Anglia Ruskin u Cambridgeu, a rad je objavljen u časopisu Ecological Entomology. Tim je dvije godine promatrao cvjetove na pet lokacija u Cambridgeu i okolici, svaku do 300 metara od pčelinjaka.
Gledali su dvije biljke koje oprašivači obožavaju: kupinu i bršljan. Ukupno oko 93 sata buljenja u cvijeće (najljepši posao na svijetu, priznajmo). Svaki susret dvaju kukaca na cvijetu bilježili su kao pobjedu, poraz ili dijeljenje.
Što su vidjeli: pčele ne dijele
- Gdje je više medonosnih pčela, ima manje ostalih oprašivača – i više svađe oko cvjetova.
- Na kupini je dvostruko više pčela značilo oko 14 % manje bumbara.
- Na bršljanu je više pčela značilo manje solitarnih pčela i muha osolikih.
- Medonosne pčele češće su pobjeđivale i češće su započinjale sukob.
- Ostali kukci izbjegavali su pčele u 28 % susreta na kupini i 36 % na bršljanu – jednostavno su se okrenuli i otišli.
- U najmanje svakoj petoj pobjedi pčela je drugog kukca fizički odgurnula ili potjerala.
Jedini koji se usudio pčelama suprotstaviti bila je bršljanova pčela (Colletes hederae), vrsta koja je u Britaniju stigla tek 2001. I ponekad je čak i pobijedila. Respekt.
Zašto je to problem – i zašto je vrućina još gora
Medonosna pčela je, strogo gledano, domaća životinja – čovjek je uzgaja zbog meda, kao kokoš zbog jaja. Divlji oprašivači nemaju pčelara koji im zimi donosi šećerni sirup. Kad im pčele preotmu nektar i pelud, bumbari i solitarne pčele ostanu bez hrane.
A tu je i klima. Istraživači su primijetili da je svađa oko cvjetova češća kad je toplije. Bumbari i muhe osolike ne podnose dobro vrućinu, dok pčele na toplom postaju još aktivnije. Usto, vrućina može smanjiti količinu nektara u cvjetovima – pa se za manje hrane bori više gladnih usta.
Pčelarstvo je u Britaniji u procvatu: broj registriranih pčelara skočio je s 19.000 u 2010. na 47.000. Više košnica znači i više „izbacivača” na istom cvijeću.
Znači li to da su pčele loše? Ne!
Autorica studije naglašava da poanta nije odvraćati ljude od pčelarstva, nego zaštititi divlje oprašivače. Cilj je naći način da medonosne i divlje pčele žive jedne uz druge – pogotovo u gradovima, gdje je košnica na krovovima sve više, a cvijeća sve manje.
Što možeš napraviti ti? Najjednostavnije: posadi više cvijeća. Balkon s lavandom, vrt u kojem malo „zaboraviš” pokositi travu, bršljan koji ne režeš do zadnjeg lista. Više cvjetova znači manje gužve – i manje razloga za tučnjavu. Više o tome kako živi pčelinje društvo pročitaj u našem razgovoru s pčelaricom: Pčele: sve tajne ovih zujalica.
Zaključak: pčela je vrijedna, ali nije baš fer. Kao kolega koji uvijek prvi stigne do kolača na rođendanu u uredu.
Izvor: Buckle V. i sur., Ecological Entomology (2026); ScienceDaily.
