u

Kvokta: tobolčar koji izgleda kao da se smije (i kojeg su nazvali štakorskim otokom)

Ako je ikad neka životinja izgledala kao da joj je netko upravo ispričao dobar vic, onda je to kvokta. Malene okrugle uši, vlažan nosić i usta izvijena u osmijeh: internet ju je proglasio najsretnijom životinjom na svijetu. Istina je malo prozaičnija, ali i dalje simpatična.

Tko je kvokta

Kvokta (Setonix brachyurus) je tobolčar iz jugozapadne Australije, jedini član roda Setonix. Otprilike je veličine domaće mačke: duga je 40 do 54 centimetra, a teška između 2,5 i 5 kilograma, s kratkim repom od 25 do 30 centimetara. Dolazi iz iste obitelji tobolčara kao klokani i valabiji, samo u džepnom izdanju.

Smiješak koji nije ono što misliš

Dojam smijeha dolazi od oblika lica i usta, a ne od raspoloženja. Kvokta jede travu, šaš i lišće, a i žvakanje izgleda kao smiješak. Zato su selfiji s kvoktama postali pojam, ali treba dodati da su to divlje životinje koje ne treba dirati ni hraniti.

Dom s imenom koje zvuči kao uvreda

Najveća populacija živi na otoku Rottnest kraj Pertha. Nizozemski istraživač Willem de Vlamingh posjetio ga je 1696. i kvokte je zamijenio za divovske štakore. Otok je nazvao ‘t Eylandt ‘t Rottenest, otprilike “štakorsko gnijezdo”. Danas se zove Rottnest, a stanovnici kojima je ime došlo od te zabune i dalje su tu. Manja populacija živi na otoku Bald kraj Albanyja, a raštrkane skupine žive i na kopnu između Pertha i Albanyja.

Život u tobolcu

Kvokta rađa jedno mladunče. Trudnoća traje otprilike mjesec dana, a mladunče provede oko šest mjeseci u majčinu tobolcu i potpuno je odbijeno oko osmog mjeseca. Ženke mogu okotiti dvaput godišnje, a spolno sazrijevaju oko osamnaest mjeseci. Nije ni čudo da fotografije s mladunčetom koje viri iz tobolca obilaze svijet.

Noćna životinja i penjačica

Kvokte su uglavnom aktivne noću, a danju se skrivaju i spavaju u gustoj prickavoj vegetaciji. Mogu se penjati na manje drveće i grmlje do visine od oko metar i pol. Imaju i prilično velike potrebe za vodom, koje uglavnom zadovoljavaju vegetacijom, pa na kopnu žive samo gdje padne najmanje 600 milimetara kiše godišnje.

Koliko ih je i zašto je to važno

IUCN kvoktu vodi kao ranjivu vrstu (Vulnerable). Na kopnu ih ima otprilike 4000, a većina skupina ima manje od 50 jedinki. Procjena za otok Rottnest iz 2007. kretala se od 8000 do 12 000, a na otoku Bald živi 600 do 1000 životinja. Što su skupine manje i razdvojenije, to je vrsta osjetljivija, pa joj treba briga.

Zanimaju li te i drugi simpatični tobolčari i neobični australski sisavci, pogledaj naš tekst o ehidni koja nese jaja, ili o tarzijeru s ogromnim očima.

Izvor: podaci o vrsti prema Wikipediji (Quokka), uključujući IUCN-ov status i procjene populacije.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Pingvin skokan sa žutim čuperkom perja i crvenim okom, srodnik čubastog pingvina.

Pingvin koji je i ugrožen i nije: što je dron otkrio o čubastom pingvinu na Novom Zelandu