Zoran
Svako jutro isto: piješ kavu, a na ogradi balkona sjedi mali smeđi tip i gleda te kao da mu duguješ doručak. Nije uljez, nego susjed. Gradske ptice odavno su shvatile da su balkoni, krovovi i parkirani automobili odlična nekretnina, a mi smo samo vlasnici koji dolaze i odlaze. Zato je lijepo znati tko ti se zapravo uselio na ogradu.
Popis u nastavku temelji se na vodiču „Ptice naših gradova“ zagrebačke udruge Biom, a dopunjen je onim što svatko može opaziti sa stolca na balkonu.
Vrabac: vječni stanovnik ograde
Kućni vrabac (Passer domesticus) najpoznatiji je gradski stanovnik. Jede sjemenke, voće i kukce, a prema vodiču rado prihvaća i kruh i drugu ljudsku hranu. To mu se, naravno, svidi više nego nama, ali kruh nije ptičja hrana. Ako želiš pomoći pticama, pogledaj kako hraniti ptice zimi i što im nikako ne davati.
Sjenice: akrobati u tri boje
Velika sjenica (Parus major) traži kukce i ličinke po drveću i grmlju, a zimi jede više voća i sjemenki. Rado useljava u kućice za ptice u vrtovima. Plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) akrobatski se vješa po vrhovima krošnji i često putuje u mješovitim jatima s drugim sjenicama. Ako vidiš nešto sitno što visi naopako na grani, vjerojatno je baš ona.
Crvendać: teritorijalan cijele godine
Crvendać (Erithacus rubecula) ima narančasta prsa i brani svoj teritorij tijekom cijele godine. Njegov pjev najčešći je u jesen, pa ga možeš čuti čak i noću. Ako te netko u studenome budi pjevom, kriv je on.
Kos i mrka crvenrepka
Kos (Turdus merula) traži hranu po tlu, najčešće gliste i ličinke kukaca, a zimi jede bobice. Mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros) sjedi na žicama i krovovima i prepoznaje se po drhtavom crvenom repu. Hrani se kukcima, a u hladnijem dijelu godine i bobicama.
Čvorak, gugutka, svraka i vrana
Čvorak (Sturnus vulgaris) živi u golemim jatima, gnijezdi se u rupama zgrada i oponaša glasove drugih ptica. Gugutka (Streptopelia decaocto) česta je u gradovima diljem Hrvatske, a njezin je poziv prigušeno trosložno „hu-hu-hu“. Svraka je najčešća u kontinentalnoj Hrvatskoj i na rubovima gradova, a siva vrana vrlo je inteligentna i vješto koristi gradski život. Pazi samo u lipnju: vodič navodi da parovi koji vode mladunce mogu biti agresivni kad mladi napuste gnijezdo.
Gosti u prolazu
Crna čiopa (Apus apus) gotovo cijeli život provodi u zraku i, kako piše u vodiču, čak spava u letu, a jata nad gradskim ulicama prolijeću od sredine travnja do početka kolovoza. Lastavica gnijezdi na zgradama, garažama i mostovima. Vjetruša lebdi u mjestu dok lovi i ne gradi gnijezdo, nego koristi stara ili izbočine na zgradama. A palčić, sitni, a glasan, u gradovima se viđa uglavnom u jesen i zimu.
Kako postati dobar domaćin
Ne treba ti ništa komplicirano: posuda s čistom vodom, mirno mjesto i nešto zelenila. Mačku drži podalje od ptica, a kad vidiš mladunče na tlu, najčešće ga je bolje ostaviti na miru jer roditelji obično ostaju u blizini. Staklene ograde i prozori opasni su za ptice, pa ih označi naljepnicama.
Idući put kad ti na balkon sleti netko pernat, nemoj samo reći „ptica“. Pogledaj boju prsa, rep i način na koji hoda, pa pogodi tko je. Za početak je dovoljno razlikovati vrapca od sjenice, a ostalo dođe s kavom.
Izvor: Biom, „Ptice naših gradova“, vodič projekta SpringAlive (PDF).
