u

Pingvini – ptice koje ne lete, nego plivaju

Pingvini su ptice koje ne mogu letjeti, a žive na našoj planeti isključivo ispod ekvatora. Neke vrste žive u malo toplijim klimama, ali većina pingvina živi na Antarktici. Odlično su prilagođeni životu u moru i iznimno hladnim vremenskim uvjetima. Pingvini izvrsno plivaju, ali ne mogu letjeti. Znaš to već po onom legendarno fijasku s avionom iz crtića s pingvinima s Madagaskara.

Točnije, ovom fijasku:

Pingvini – karakteristike vrste

Postoji 18 vrsta pingvina, a s najpoznatijima ćemo te upoznati kroz fotke u članku. Samo prati i uživaj.

Sve vrste imaju glatko i masno perje u kojem se nalazi zrak. Zrak ih štiti od hladnoće i pomaže im pri ronjenju u jako hladnoj vodi.

Osim samog perja i ostatkom tijela su skroz prilagođeni za ronjenje. Jako su lagani, tako da bez problema istiskuju vodu. Veslaju nogama, a prilikom zarona dodatno rade potisak s krilima. Plivaju brzinom do 10 km/h, a neke vrste čak i do 36 km/h. Mogu biti u vodi bez zraka i do 20 minuta.

Pingvini većinu svog života provedu u vodi, hvatajući ribe, račiće i lignjice. Čak i piju morsku vodu, jer je mogu preraditi u krvotoku, a svoj plijen doslovce gutaju bez žvakanja.

Zanimljivo je da baš sve vrste pingvina imaju crna tijela i bijele trbuhe, bez obzira koje su veličine. Ta kombinacija boja im najbolje pomaže da se sakriju od tuljana i orki koji ih pokušavaju smazati dok plivaju. Ako pogledaš pingvina odozgo, nećeš ga skužiti u tamnom moru. Ako ga vidiš odozdo, nećeš ga skužiti zbog bijele svjetlosti koja dopire s površine. Super, zar ne?

Najveća vrsta je carski pingvin, visok 1 m i težak oko 35 kg. Najmanja vrsta je patuljasti pingvin, visok tek oko 40 cm i težak oko jedne kile.

pingvini
CARSKI PINGVIN
Najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici.
Populacija: 150.000 – 200.000 jedinki

Pingvini odlično vide u vodi, ali su malo kratkovidni na kopnu. To je zbog njihove ravne rožnice.

Dok rone, zatvore ušne kanale, tako da im ne smetaju voda i tlak.

Život na kopnu

Kada pingvini ne love u vodi, onda se uglavnom kližu na ledu. Ne zezamo se, pingvini na kopnu jako puno putuju na trbuhu, kližu se po ledu kao na toboganu. Odguruju se svojim perajastim nogama.

Hodaju uspravno, gacaju nogama i smiješno trče. Ako im je jako hladno, tisuće pingvina se stisne i tako se griju.

pingvini
KRALJEVSKI PINGVIN
Druga najveća vrsta pingvina, odmah poslije carskih pingvina.

Pingvini – razmnožavanje

Ove životinje su skroz romantične, najčešće imaju jednog partnera više godina. S njime se uvijek pare i dobiju tek jedno ili dva jaja.

Pingvini dolaze na kopno kako bi legli jaja. Jedan roditelj uvijek pazi na jaje ili na mladunce, a drugi lovi.

Kada pingvini malo porastu, svi roditelji odu u potragu za hranu. Za to vrijeme ih klinci čekaju. Kada se roditelji vrate, svi mali pingvini ispuštaju zvukove i zovu roditelje. Zanimljivo je da roditelji mogu prepoznati svoju djecu i nahranit će baš njih. Možeš zamisliti taj žamor na obali, kada tisuće pingvina zovu svoje starce.

pingvini
PATULJASTI PINGVIN
Najmanja vrsta pingvina, živi na obalama Australije i Novog Zelanda

Inače, pingvini se glasaju samo na kopnu, ispuštaju zvuk kao da sviraju trubu. Pod vodom nikada ne ispuštaju zvukove.

Evo još jedne zanimljivosti: kada roditelji othrane pingvinčiće, otpadne im svo perje. Većina ptica tijekom života mijenja perje, ali pingvini skroz oćelave u jednom trenutku. Taj proces traje samo nekoliko tjedana, jer pingvini bez perja ne mogu u lov. Treba im njihovo masno perje za ronjenje.

Ugrožena vrsta

Većina pingvinskih vrsta je ugroženo, čime spadaju u jednu od najugroženijih ptičjih vrsta na planetu.

Nisu za to krivi njihovi prirodni neprijatelji poput morskih pasa, morskih leoparda i orki u vodi ili galebovi i druge ptice koje im otimaju jaja na kopnu.

Mi ljudi uništavamo njihova staništa, a kao turisti im pomažemo da dobiju razne virusne bolesti. Nestaje njihove hrane i riba, pa šire svoja staništa, natječu se za hranu i pogibaju u ribarskim mrežama u borbi s ribarima za hranu. Kako se tope sante leda na kojima žive, nemaju gdje ni živjeti na kopnu i razmnožavati se.

Bez tih problema, pingvini bi u prirodi mogli živjeti od 15 do 20 godina.

Ukoliko obožavaš pingvine iz crtića Madagaskar i inače gledaš filmove i crtiće sa životinjama, evo ti za kraj jedan kviz izazov: Filmski kviz za životinjoljupce.

PS. Iako se pingvini ne boje ljudi, ukoliko ih ikada sretneš, nemoj im prilaziti. Uživaj u njima s distance.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

63 bodova

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Životinja koja je napravila kviz: Slavica.

sivi vuk

VIDEO: Najdomljivija hrvatska zvijer – sivi vuk

velika bijela psina

Velika bijela psina uopće nije tako opaka beštija kako se misli