u

Pregršt života u kamenu s dna Pacifika: u jednoj grudi pronašli čak 245 životinja

Zamisli kamen veličine šake koji leži na morskom dnu, u mraku, pod tlakom koji bi te zgnječio, i na kojem se ne događa baš ništa. A onda ga netko razlomi pod mikroskopom i u njemu nađe 245 životinja. Upravo to opisali su istraživači u novoj studiji o životu u metalnim grudama na dnu Pacifika.

Što su znanstvenici radili

Studija “Polymetallic nodules provide a distinct habitat for abyssal meiofauna” objavljena je u časopisu Scientific Reports. Radi se o timu od 16 autora, a istraživanje je povezano s MARUM-om, Centrom za morske znanosti Sveučilišta u Bremenu. Tanja Stratmann opisana je kao jedna od tri glavne autorice. Uzorke su prikupljali u Clarion-Clippertonovoj zoni u središnjem Pacifiku, na dubinama od 4000 do 6000 metara, pomoću uzorkivača i daljinski upravljanih ronilačkih robota.

Što su to polimetalni čvorovi

To su tamne grude otprilike veličine šake, sastavljene uglavnom od željeznih i manganskih oksida. Rastu iznimno sporo: svega nekoliko milimetara u milijun godina. Zanimljivi su i industriji jer sadrže nikal, kobalt i bakar, pa se razmatra njihovo vađenje s morskog dna.

Koliko života stane u kamen

Istraživači su pregledali 244 čvora i u njima pronašli 4139 životinja, odnosno u prosjeku 17 po čvoru. Rekordni čvor skrivao ih je čak 245. Riječ je o sitnim životinjama manjima od milimetra, koje žive u pukotinama i šupljinama kamena. Količinski ih je manje nego u okolnom sedimentu: nematoda je u čvorovima oko 10 posto od broja u okolnom mulju, a veslonožaca oko 25 posto. No važna je razlika u sastavu: zajednice u čvorovima značajno se razlikuju od onih u okolnom sedimentu.

Isti stanari na tisuću kilometara razmaka

Genetske analize pokazale su da su zajednice u čvorovima vrlo slične i na lokacijama udaljenima do 1000 kilometara. Među onima koji se osobito često pojavljuju u čvorovima je jednostanični organizam Thurammina sp. 1. Autorica Coral Diaz-Recio Lorenzo ističe da pukotine nude dom životinjama koje se ne nalaze u mekom sedimentu morskog dna.

Što to znači za rudarenje dubokog mora

Autori upozoravaju da bi komercijalno vađenje čvorova moglo dovesti do nepovratnog gubitka neopisane i jedinstvene bioraznolikosti, što bi trebalo uzeti u obzir pri upravljanju okolišem. Ta ocjena dolazi od Sabine Gollner, jedne od autorica. Istraživanje je financirano projektima MiningImpact 2 i 3 (JPIOcean).

Što još ne znamo

Izvor ne navodi točan broj vrsta, pa ostaje otvoreno koliko je među njima potpuno novih. Ne zna se ni žive li slične zajednice u čvorovima izvan ovog područja, ni postoje li vrste koje ovise isključivo o čvorovima i bi li mogle izumrijeti. Studija opisuje što tamo živi, a ne količinski procjenjuje štetu od rudarenja. Zato je dobro čitati je kao upozorenje na ono što još ne poznajemo, a ne kao gotov odgovor.

Ako ti se sviđaju priče iz svijeta znanosti o životinjama, pročitaj i kako su dronovi izbrojili čubaste pingvine. Sličice s morskog dna uvijek pokazuju da je ono što izgleda kao pusti kamen često cijeli mali grad. (Fotografija uz članak prikazuje morske zvijezde na stijeni u akvariju i ilustrativna je; ne prikazuje životinje iz studije, koje su mikroskopski sitne.)

Izvor

Diaz-Recio Lorenzo, C., Stratmann, T. i sur. (2026). Polymetallic nodules provide a distinct habitat for abyssal meiofauna. Scientific Reports, 16. DOI: 10.1038/s41598-026-76737-w. Sažetak: ScienceDaily, 16. 11. 2026.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Smeđi hrčak izbliza, snimljen s plitkom dubinom polja

Hrčak noću: kako mu urediti prostor za prirodno ponašanje (i spasiti svoj san)