u

Divovska riječna vidra: riječni vuk težak 30 kilograma koji ima otisak prsta na grlu

Zamisli vidru, ali onu iz verzije “ovo je moralo biti drugačije”. Dugu čak do 1,7 metara, težu od većeg psa, bučnu kao nogometnu tribinu i s obiteljskim navikama koje bi mogle poslužiti kao scenarij za sapunicu. To je divovska riječna vidra, jedna od najneobičnijih životinja Južne Amerike.

Najdulja među kunama

Divovska riječna vidra (Pteronura brasiliensis) najdulja je vrsta iz porodice kuna. Mužjaci su dugi oko 1,5 do 1,7 metara i teški otprilike 26 do 32 kilograma, a ženke 1 do 1,5 metara i 22 do 26 kilograma. Repu pripada još do 70 centimetara. Zbog veličine, snage i vještine u lovu na ribu u nekim se krajevima zove “riječnim vukom”.

Otisak prsta na grlu

Svaka divovska vidra ima na grlu i ispod brade jedinstven uzorak bijelog ili krem krzna. Taj je uzorak vidljiv od rođenja, pa ga istraživači koriste kao otisak prsta za prepoznavanje pojedinih životinja. Na našoj fotografiji lijepo se vidi upravo ta svijetla mrlja.

Obitelj koja se čuje

Vidre žive u obiteljskim skupinama, obično od tri do osam članova, a ponekad ih bude od dvije do dvadesetak. Okosnicu čini dominantni par, a mladunci i starija mladež pomažu u skrbi. To je ujedno najbučnija vrsta vidri: istraživači su opisali devet različitih zvukova, a studija iz 2014. popisala je 22 vrste poziva odraslih i 11 poziva mladunaca. Svaka obitelj ima i vlastiti glasovni potpis.

Dom, zahodi i jelovnik

Dom su im jame iskopane u riječnoj obali, najčešće ispod korijenja ili srušenog stabla, s više ulaza i odjeljaka. Uz hranilišta grade “kampove”: čiste vegetaciju i označavaju ih zajedničkim zahodima. Jedu gotovo isključivo ribu, posebno haracine i somove, a kad ribe nema posegnu za rakovima, kornjačama, zmijama pa i malim kajmanima. Odrasla vidra u zatočeništvu pojede otprilike 10 posto vlastite težine dnevno, što je oko tri kilograma.

Gdje živi i koliko ih ima

Vrsta živi u sjeverno-središnjoj Južnoj Americi, uglavnom uz Amazonu i u Pantanalu. IUCN je 1999. godine svrstao divovsku vidru u kategoriju ugroženih. Procjene broja u divljini obično govore o manje od 5000 jedinki. Areal joj je rascjepkan, a izgubila je i do 80 posto nekadašnjeg područja u Južnoj Americi. Posljednja velika uporišta smatraju se tri Gvajane.

Što joj prijeti

Glavne prijetnje su uništavanje staništa zbog sječe šuma i poljoprivrede uz rijeke, živa iz rudarenja zlata te sukobi s ribarima. Prije su je masovno lovili zbog krzna. IUCN procjenjuje da bi se populacija u idućih 25 godina nakon 2020. mogla smanjiti za još 50 posto. Odrasli članovi obitelji gotovo da nemaju prirodnih neprijatelja osim čovjeka, no mladunčad mogu ugroziti crni kajmani.

Zašto je vrijedi znati

Vidra je vršni grabežljivac svojih rijeka, pa njezina prisutnost govori o zdravlju cijelog ekosustava. Ako ti se sviđaju neobične vrste koje žive u vodi, pročitaj i priču o dugongu, morskoj kravi koja je mornare navela da vide sirene, ili upoznaj okapija, šumsku žirafu. Više čudaka potraži u našem izboru najčudnijih životinja na svijetu.

Podaci u članku preuzeti su iz opisa vrste na stranici Wikipedije i sažimaju procjene IUCN-a.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Dvije narančaste morske zvijezde na stijeni obraslojoj algama (ilustrativna fotografija)

Pregršt života u kamenu s dna Pacifika: u jednoj grudi pronašli čak 245 životinja