Zoran
Kad pomisliš na glodavce, vjerojatno zamišljaš nešto što stane u dlan: miša, hrčka, možda debelog štakora iz podruma. Novo istraživanje nas podsjeća da je priča nekad bila drukčija. U južnoj Tajlandu pronađena su dva zuba koja pripadaju glodavcu težem od mnogih pasa, a živio je prije otprilike 34 milijuna godina.
Što su točno našli
Fosil dolazi iz jame Bang Mark u rudniku lignita u pokrajini Krabi, na jugu Tajlanda. Sve što je od životinje preostalo su dva zuba: donji drugi kutnjak i donji sjekutić. To je malo, ali zubi su kod glodavaca vrlo informativni jer se oblikom i veličinom dosta razlikuju među vrstama. Istraživački tim s McGill Universityja u suradnji s tajlandskim Odjelom za mineralne resurse te francuskim institucijama (CNRS, Université de Poitiers, Université de Montpellier) opisao je novu vrstu pod imenom Yakamys sirindhornae. Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports, a potpisuju ga Yaowalak Chaimanee, Laurent Marivaux, Virginie Millien, Chotima Yamee, Pannipa Tian i Jean-Jacques Jaeger.
Ime koje nešto znači
Rodno ime Yakamys sastavljeno je od tajlandske riječi yak, što znači div, i grčke riječi mys, što znači miš ili štakor. Slobodno prevedeno: divovski miš. Vrsno ime odaje počast princezi Maha Chakri Sirindhorn zbog potpore tajlandskoj znanosti i paleontologiji.
Koliko je bio velik
Istraživači su veličinu zuba stavili u sedam različitih metoda za procjenu tjelesne mase. Rezultat je otprilike 30 kilograma, dakle oko 66 funti. Za usporedbu, to je otprilike dvostruko više od ostalih poznatih glodavaca iz iste epohe, poput roda Hulgana. Danas najveći živući glodavac, kapibara, može težiti i više, no Yakamys je upadljivo velik za svoje vrijeme.
Važna napomena iz samog istraživanja: autori sami kažu da je procjena mase tek okvirna. Računati težinu cijele životinje iz dva zuba, bez ijedne kosti, nosi velike nesigurnosti, pa broj od 30 kilograma treba čitati kao dobru pretpostavku, a ne kao mjerenje.
Zašto je to važno
Najvažniji zaključak jest da su divovski glodavci izgleda nastali ranije i na više mjesta nego što se mislilo. Autori navode da je Jugoistočna Azija imala veću ulogu u ranoj evoluciji velikih glodavaca nego što se priznavalo. Glodavci su danas najbrojnija skupina sisavaca, pa svaka pojedinost o tome kako su uopće počeli rasti ima težinu u rekonstrukciji njihove povijesti. Pripadnost životinje skupini ischyromida, ranih glodavaca, kaže nam da gigantizam nije izum recentnih vrsta nego nešto što se događalo još u srednjem paleogenu.
Što još ne znaju
Ovdje priča postaje poštena. Znanstvenici ne znaju točnu težinu, ne znaju kako se Yakamys razvio i u kakvom je rodu s drugim glodavcima. Ne znaju ni kako je izgledao u detalje, što je jeo, kako se kretao i kakvu je ulogu imao u svom ekosustavu. Za odgovore su potrebni novi nalazi, idealno kosti, a ne samo zubi. Zasad je to lijep primjer kako dva zuba mogu otvoriti cijelo poglavlje.
Što bi to značilo za tvoju kuhinju
Ništa, naravno. Ali ako sljedeći put ugledaš malog glodavca u vrtu, sjeti se da su neki njegovi daleki rođaci bili veličine većeg psa. Za one koji žele upoznati sasvim obične današnje glodavce, pročitaj priču o kućnom mišu, a za još jedno istraživanje o neočekivanim vezama u prirodi pogledaj kako žir, miševi i krpelji utječu jedni na druge.
Izvor
Chaimanee, Y., Marivaux, L., Millien, V., Yamee, C., Tian, P., Jaeger, J.-J. (2026). A giant Eocene ischyromyid from Southeast Asia reveals the early evolution of rodent gigantism. Scientific Reports, 16. DOI: 10.1038/s41598-026-76711-6. Prema priopćenju McGill Universityja, ScienceDaily.
