Zoran
Zamisli da uzgajaš borovnice, brineš se za svaki grm, a pod zemljom netko tiho jede korijenje. Ne mrav, ne glista, nego ličinka duga i do pet inča, otprilike 13 centimetara. To je zaplet nove studije sa Sveučilišta Sjeverne Karoline (NC State), a glavni lik je kornjaš s duuugim ticalima.
Što je točno objavljeno
Rad pod naslovom “Prionus imbricornis (Coleoptera: Cerambycidae), an emerging pest in North Carolina blueberries” objavljen je u časopisu Journal of Integrated Pest Management (2026., svezak 17, broj 1). Potpisuju ga Kenneth A. Geisert, Gareth S. Powell i Lorena Lopez s NC Statea, a Geisert je diplomirani student i prvi autor. Vijest je ovaj tjedan stigla i na ScienceDaily.
Tko je kriv: kornjaš iz porodice tesara
Riječ je o kornjašu Prionus imbricornis iz porodice strizibuba (Cerambycidae), poznate po dugim ticalima. Odrasle jedinke ne hrane se, a ženke jaja polažu u tlo uz korijenje listopadnog drveća. Ono što posao obavlja jest ličinka: živi pod zemljom, jede korijenje i može narasti do otprilike 13 centimetara.
Prijave o neidentificiranim ličinkama roda Prionus koje oštećuju korijenje borovnica postoje još od 2010. godine. Problem je bio što nitko nije pouzdano znao koja je to vrsta, a bez toga je teško išta učiniti. Autori navode da je Sjeverna Karolina prva savezna država koja je dokumentirala da se ova vrsta hrani borovnicama.
Kako su to utvrdili
Istraživači su radili na šest farmi borovnica u okruzima Pender, Sampson, Bladen i New Hanover. Odrasle kornjaše lovili su crnim pločastim zamkama s feromonima, dakle mamcem koji oponaša mirisnu poruku ženke. Ličinke su pak identificirali DNK barkodiranjem: kratke standardizirane odsječke DNK iz nepoznatih ličinki usporedili su s referentnim sekvencama, među kojima je bila i DNK odraslih jedinki roda Prionus.
Rezultat: poklapanje od 98 do 99 posto s vrstom Prionus imbricornis. Autori to opisuju kao potvrdu da je upravo ta vrsta odgovorna za oštećenje korijenja.
Zašto je to uopće važno
Geisert upozorava da pogrešna identifikacija može dovesti do neučinkovitih tretmana, pa čak i do štete za kukce koji nisu problem. Lopez ističe da trenutno nijedan insekticid nije registriran protiv ovog štetnika na borovnicama. Zato je prvi korak bio znati s kim imamo posla, a drugi je razmisliti kada ga i kako zaustaviti.
Lopez je već počela s pokusima s insekticidima. Naglasak je na vremenu primjene, u skladu s ciklusom razmnožavanja kornjaša, kako bi se prekinuo razvoj ličinki.
Što još ne znamo
U sažetku koji smo čitali nema nekoliko važnih podataka: koliko je ličinki i odraslih jedinki uhvaćeno, koliko je biljaka stradalo ili kolika je financijska šteta. Ne piše ni je li vrsta nađena izvan tih šest farmi ili izvan Sjeverne Karoline, niti ima rezultata pokusa s insekticidima. Dakle, znamo tko je počinitelj, ali ne i koliko je velika razmjera problema niti kako ga najbolje zaustaviti. Za sve detalje treba pročitati cijeli rad.
Za hrvatske uzgajivače borovnica ovo nije alarm, jer se studija bavi Sjevernom Karolinom, ali je lijep podsjetnik koliko se toga događa ispod površine tla. Ako te zanimaju drugi slučajevi gdje je jedan kukac promijenio sliku svijeta, pročitaj i kako su geni koji skaču možda pomogli mravima ili zašto su žabe iz Atlantske šume nestajale.
Na fotografiji je srodni kornjaš dugih ticala, a ne vrsta iz studije.
Izvor
Geisert, K. A., Powell, G. S., Lopez, L. (2026). Prionus imbricornis (Coleoptera: Cerambycidae), an emerging pest in North Carolina blueberries. Journal of Integrated Pest Management, 17(1). DOI: 10.1093/jipm/pmag018. Prema priopćenju NC Statea objavljenom na ScienceDaily.
