Zoran
Zamisli šišarku koja je odlučila postati sisavac. Ili oklopnika koji je krivo skrenuo kod evolucije i završio s ljuskama kao u zmaja. To je ljuskavac, poznat i kao pangolin, jedini sisavac na svijetu čije je tijelo prekriveno pravim ljuskama.
Ljuske od istog materijala kao tvoji nokti
Ljuske ljuskavca nisu koštane ni od hrskavice. Građene su od keratina, istog proteina koji čini ljudsku kosu i nokte. Prekrivaju vrh tijela, dok je donja strana nezaštićena, a baš zbog toga se ljuskavac u opasnosti savija u čvrstu kuglu i skriva meki trbuh unutra.
Živi se oko osam vrsta, četiri u Africi i četiri u Aziji. Razlikuju se veličinom: najmanji, crnotrbušni ljuskavac, teži oko 1,6 kilograma, a najveći, divovski zemljani ljuskavac, može dosegnuti i 33 kilograma. Crnotrbušni ima i najdulji rep, do dvostruke duljine tijela.
Lovac bez zubi
Ljuskavci nemaju zube, ali im to ne smeta. Hrane se pretežno termitima i mravima, a uz njih jedu i ličinke, muhe, crve i zrikavce. Glavni alat je ljepljiv jezik koji se može isplaziti i do 40 centimetara. Prema podacima organizacije IFAW jedan ljuskavac može pojesti čak 70 milijuna kukaca godišnje. Zamisli to kao besplatnu kontrolu štetočina koja radi noću i bez računa.
Neke vrste penju se po drveću i nastanjuju šuplja debla, a druge kopaju jazbine, pa ih nalazimo i u šumi i u savani.
Mladunci koji se voze na majčinim leđima
Ljuskavci ne legu jaja, nego rađaju žive mladunce. Skotnost traje od 70 do 140 dana, a ženka rodi od jednog do tri mladunca. Novorođenčad ima mekane bijele ljuske koje otvrdnu u nekoliko dana, a mali se voze na majčinim leđima. Za još jednog majušnog noćnog lovca pogledaj tarzijera.
Najkrijumčareniji sisavac na svijetu
Ovdje priča prestaje biti zabavna. Ljuskavci su najviše krijumčareni divlji sisavci. Ljuske i kandže koriste se u tradicionalnoj medicini, a meso se jede u nekim krajevima, premda znanost ne podupire tvrdnje o ljekovitosti ljusaka. Sve vrste ljuskavaca prebačene su u Dodatak I konvencije CITES, što znači zabranu međunarodne trgovine.
Prema procjenama IUCN-a (zadnje ocjene iz 2018. i 2019.) kritično su ugroženi sundski, filipinski i kineski ljuskavac. Ugroženi su indijski, divovski zemljani i bijelotrbušni, a ranjivi Temminckov i crnotrbušni ljuskavac. Trend brojnosti opada kod svih vrsta, a pouzdanog popisa populacije nema.
Zašto bi nas bilo briga
Zbog ljuskavaca je teško ostati ravnodušan: bez zubi, bez agresije, samo traže mrave i znaju se smotati u kuglu kad im se nešto ne sviđa. Što je moguće više ljudi zna da postoje i da im treba pomoć, to su veće šanse da ostanu. Ako te zanima još neobičnih stvorenja s drugog kraja svijeta, pogledaj i babirusu, svinju s kljovama koje rastu kroz nos.
Na fotografiji je preparirani ljuskavac iz muzeja.
Izvor podataka: IFAW, Pangolin facts.
