u

Vrane odlučuju dvostruko brže od ljudi: što je otkrio Tübingen

Ako si ikad pokušao ugrabiti mrvicu s terase a da ti je vrana ne preduhitri, znaš da su ti kokoši u usporedbi s njima spori mislioci. Sad za taj dojam postoje i brojke: istraživači sa Sveučilišta u Tübingenu objavili su rad u časopisu Science koji pokazuje da vrane vizualne odluke donose otprilike dvostruko brže od ljudi i majmuna.

Tko je to istraživao i gdje je objavljeno

Rad nosi naslov “Ultrarapid decision-making in an avian brain”, a potpisuju ga Philipp Schmidbauer i profesor Andreas Nieder s Instituta za neurobiologiju Sveučilišta u Tübingenu. Objavljen je u časopisu Science (2026., svezak 394, broj 6822, str. 445).

Kako se mjeri brza vrana

Pokus je zamišljen jednostavno. Dvije crne vrane (Corvus corone) gledale su na zaslonu osjetljivom na dodir pokretne točkice. Zadatak: procijeniti kreće li se većina točkica ulijevo ili udesno, pa kljunom kucnuti metu na odgovarajućoj strani. Istodobno su istraživači bilježili aktivnost pojedinačnih neurona u području mozga zvanom nidopallium caudolaterale, koje se u literaturi uspoređuje s prefrontalnim korteksom kod ljudi.

Brojke

Vrane su u prosjeku trebale oko 235 milisekundi da odluče i odgovore. Prema sažetku istraživanja to je otprilike dvostruko brže nego kod ljudi i majmuna. Neuroni povezani s dva moguća izbora pokazivali su različitu aktivnost već oko 70 milisekundi nakon što su se točkice pojavile. Kad je kretanje bilo jasno, točnost je bila gotovo 100 posto, a kad ga je bilo teško prepoznati, vrane su i dalje bile bolje od slučajnog pogađanja.

Što autori kažu

Nieder naglašava da se nalazi uklapaju u poznate modele donošenja odluka kod ljudi i primata, iako je ptičji mozak organiziran drukčije. Istraživači pretpostavljaju da bi brzina mogla odražavati evolucijski pritisak na leteće životinje koje se oslanjaju na vid i kljun za precizne, brze radnje. Važno je to zapamtiti: to je pretpostavka, ne dokazani zaključak.

Što još ne znamo

Prvo, uzorak je mali: radi se o samo dvije ptice. Drugo, točan biološki mehanizam odgovoran za tu brzinu nije poznat, a za njega trebaju daljnja istraživanja. Treće, dvostruka brzina u odnosu na ljude i majmune odnosi se na ovaj konkretan zadatak i ne znači da je vrana “dvostruko pametnija”. Brzina reakcije nije isto što i inteligencija, iako vrane i s inteligencijom stoje sasvim solidno.

Zašto nas to ne čudi

Vrane su na Zooni već ostavile dojam: pisali smo o tome kako vrane stvarno pamte i prenesu sve drugim vranama, a postoji i priča o tome da gavrani mogu pričati. Sljedeći put kad te vrana na parkiralištu odmjeri i odluči da si nezanimljiv, znaj da je to presudila u pola vremena koje ti trebaš za treptaj.

Izvor: Schmidbauer P., Nieder A., “Ultrarapid decision-making in an avian brain”, Science 2026; 394(6822): 445. DOI: 10.1126/science.aed6459. Sažetak: ScienceDaily.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Crvena lisica stoji na travi i gleda u kameru

Lisica u gradu: kako živjeti uz susjeda crvenog repa

Tuatara, gmaz s Novog Zelanda, izbliza na tlu

Tuatara: preživjeli iz doba dinosaura koji živi preko sto godina