u

Lisica u gradu: kako živjeti uz susjeda crvenog repa

Krećeš po smeće u deset navečer i na rubu svjetla ugledaš par jantarnih očiju i šuškavi rep. Ne, nisi u dokumentarcu. To je lisica i ona je u tvom kvartu vjerojatno puno duže nego ti. Crvene lisice odavno su shvatile da je grad zapravo samo velika šuma s boljim parkingom, a mi smo samo nespretni susjedi koji prečesto ostavljaju otvorene vreće.

Što lisica uopće radi u gradu?

Lisica je, jednostavno rečeno, oportunist. Jede uglavnom sitne sisavce (voluharice, miševe, štakore, vjeverice, zečeve) i ptice, a u proljeće i ljeto dodaje jaja, vodozemce, kukce, voće i strvinu. Često skriva višak hrane za kasnije, kao da vodi vlastitu smočnicu po vrtovima. Za uzvrat nam obavlja posao koji rijetko primijetimo: drži brojnost glodavaca pod kontrolom.

Jazbine kopa u rahlom tlu ili preuzima postojeće rupe, a u naseljima rado koristi prostor ispod terasa, trijemova i vrtnih kućica. Jazbina obično ima više izlaza, pa ako ispod šupe vidiš dvije-tri rupe, to nije slučajnost.

Kad su mladi, a kad odlaze?

Mladunci se rađaju od ožujka do svibnja, najčešće četiri do pet po leglu. Iz jazbine počinju izlaziti oko četiri do pet tjedana starosti, s dva mjeseca već idu s roditeljima u kratke obilaske, a do rane jeseni većina mladih krene tražiti vlastiti teritorij. Zato je studeni dobro vrijeme za rješavanje problema: obično više nema legla koje bi trebalo štititi.

Lisica po danu: panika ili normalno?

Gradske lisice najaktivnije su u zoru, sumrak i noću. No viđenje po danu samo po sebi nije alarm: može se dogoditi dok odgajaju mlade ili kad ima lako dostupne hrane. Pažnju zaslužuje lisica koja djeluje neobično smjela ili mlitava. Tada može biti bolesna ili ozlijeđena.

Jedna od čestih bolesti je šuga, grinja koja izaziva jak svrbež, gubitak dlake i rane na koži. Naročito je opasna zimi, jer lisica bez krzna brzo gubi toplinu. Ako vidiš takvu lisicu, ne pokušavaj je sam hvatati: nazovi najbližu službu ili udrugu za zbrinjavanje divljih životinja i opiši gdje se nalazi, uz fotografiju ako je moguće.

Kako je odvratiti, a ne uvrijediti

Lisici ne trebaš objaviti rat, samo uklonit joj švedski stol. Što pomaže:

  • smeće i kompost zatvori ili stavi u posudu s poklopcem koji drži
  • pokupi otpalo voće iz vrta
  • hranu za kućne ljubimce unesi u kuću
  • ako možeš, odustani od hranilica za ptice ili ih nemoj rasipati po tlu, jer privlače glodavce, a glodavci privlače lisice
  • zatvori otvore ispod šupa, terasa i trijemova (naravno, tek kad provjeriš da unutra nitko ne stanuje)
  • rasvjeta ili prskalice s osjetilom pokreta ponekad odrade posao umjesto tebe

Ako se ipak sretnete, ostani miran, budi velik i glasan, ali nikada ne bježi trčećim korakom. Taj trik ne radi ako je lisica zatvorena u kut, bolesna, ozlijeđena ili u blizini jazbine s mladima. Tada se samo povuci i ostavi joj prostora.

Zašto je nikad ne hraniti

Znam, izgleda kao pas koji je otišao na tečaj za šarmantne. Ali izravno ili neizravno hranjenje lisicu čini smjelom, smanjuje joj prirodni oprez prema ljudima i kvari učenje lova kod mladih. A hranu “negdje podalje” ona samo preseli problem u susjedovo dvorište. Isto tako, hvatanje, preseljavanje ili ubijanje ne rješava ništa: preseljene lisice često ne prežive, a uklanjanje odraslih može ostaviti mladunce bez roditelja.

A kućni ljubimci?

Lisice ne gledaju na djecu niti na većinu odraslih pasa i mačaka kao na plijen. Izuzetak su vrlo mali ljubimci: mačići i mačke lakše od oko dva i pol kilograma mogu biti u riziku. Male pse ne ostavljaj bez nadzora u vrtu, a pse vodi na kratkom povodcu. Ako imaš kunića ili kokoši na otvorenom, kvalitetna ograda i zatvoren noćni prostor nisu luksuz.

Zaključak: susjedi smo, tako je to

Lisica u gradu rijetko je problem, a još rjeđe prijetnja. Obično je gladna, oprezna i spretna životinja koja koristi ono što joj ostavimo. Ako joj ne dopustimo da se navikne na naše tanjure, svi ćemo se lakše podnositi. Slično vrijedi i za druge noćne goste vrtova, o čemu smo pisali u tekstu jež u jesenskom vrtu. A ako te zanimaju lisičine rođakinje s puno većim ušima, pogledaj pustinjsku lisicu.

Izvor: Toronto Wildlife Centre, “Living with Red Foxes”.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

15 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Blatar, riba koja hoda po mulju, na plićaku

Blatar: riba koja diše kroz kožu, hoda na prsnim perajama i većinu života provodi na kopnu

Crna vrana stoji u travi

Vrane odlučuju dvostruko brže od ljudi: što je otkrio Tübingen