Zoran
Zamisli da više od dvjesto godina gledaš istog leptira, daš mu ime, napišeš o njemu stotine radova, a onda se pokaže da si zapravo gledao tri različite životinje u istom kostimu. Upravo se to dogodilo tropskom leptiru roda Colobura, a razrješenje je stiglo iz Floride, Kostarike i jedne fotografije gusjenica s neuobičajenim nedostatkom točkica.
Što su znanstvenici objavili
Rad je izašao u časopisu Zootaxa (2026., sv. 5802, br. 2), a vodila ga je doktorandica Anisha Sapkota iz Prirodoslovnog muzeja Floride (Florida Museum of Natural History). Suradnici su stigli sa sveučilišta u Teksasu (UT Southwestern), Pennsylvaniji, venezuelskog sveučilišta u Táchiri i kostarikanskog nacionalnog muzeja, među njima Daniel Janzen i Winnie Hallwachs, dugogodišnji istraživači kostarikanske faune. Naslov rada kaže sve: „Revisiting Colobura”, uz opis nove vrste, Colobura cryptica. Ime je prikladno, jer znači otprilike „skrivena”.
Kako se otkrilo da su tri, a ne jedna
Do 2001. godine cijeli rod vodio se kao jedna vrsta, Colobura dirce, koju je opisao još Linné 1758. godine. Te je godine izdvojena druga vrsta, C. annulata. Ostala je treća, koja se skrivala na očigled svih.
Ključni trenutak, prema priopćenju muzeja, bila je fotografija: Andrés Orellana snimio je u Venezueli gusjenice na mladom stablu roda Cecropia (domaćin ovih leptira) koje nisu imale krem-bijele oznake kakve imaju poznate vrste. Taj mali detalj potaknuo je pregled cijelog roda.
Tim je zatim pokupio sve što je imao:
- DNK barkodove iz dugogodišnjeg kostarikanskog popisa leptira i moljaca,
- muzejske primjerke iz cijele tropske Srednje i Južne Amerike kojima su sekvencirani mitohondrijski i nuklearni genomi,
- mjerenja ultraljubičaste refleksije krila spektrometrom,
- morfologiju: širinu sive pruge na donjoj strani krila i dodiruje li žutu poprečnu traku, te oznake na gusjenicama.
Muški spolni organi, koji su često presudni u taksonomiji kukaca, u ovom slučaju nisu pokazali razlike.
Brojke koje razlikuju blizance
DNK je pokazao tri odvojene evolucijske linije koje se poklapaju s vidljivim razlikama. Prosječna ultraljubičasta refleksija krila razlikuje se: kod C. dirce iznosi 376 nm, kod C. annulata 370 nm, a kod nove vrste C. cryptica 344 nm. Gusjenice C. dirce imaju krem-bijele „suze”, gusjenice C. annulata krem-bijele prstenove, a C. cryptica nema nikakvih takvih oznaka. Analiza nuklearne DNK nije pokazala dokaze o križanju među vrstama, čak ni tamo gdje se njihova područja rasprostranjenosti preklapaju.
Zemljopisno, C. dirce ima najšire područje (od Meksika do jugoistočnog Brazila, s obje strane Anda i na Karibima), C. annulata također široko, ali ne obitava na Velikim Antilima, a nova C. cryptica ima najmanje poznato područje: od južnog Meksika do podnožja Anda.
Što znanstvenici još ne znaju
Ovdje studija postaje poštena prema vlastitim granicama. Rod nema žlijezde koje luče feromone, pa Sapkota sumnja da ultraljubičaste razlike krila pomažu u prepoznavanju partnera, ali rezultati zasad nisu jasni. Također pretpostavlja da C. dirce možda preferira podrast, a ostale vrste krošnje, no ranija su istraživanja davala mješovite signale, pa to nije potvrđeno. Što je izvorno razdvojilo vrste, nepoznato je. A čak i iskusni stručnjaci teško ih razlikuju, što objašnjava zašto su stare opservacije bile tako nedosljedne.
Sapkotin zaključak je pragmatičan: netko mora otići u prirodu i to sam provjeriti.
Zašto bi to trebalo zanimati i nas
Priča o leptiru koji se skrivao u svakoj zbirci ima praktičnu stranu: ako ne znaš koliko vrsta zapravo postoji, ne možeš ni znati koliko ih je ugroženo. Kod nas je to jednako točno i za kukce i za ptice, ali i za manje „slavne” životinje. Slična priča o tome kako se pravi identitet životinja često otkriva tek kad netko pogleda pobliže stigla je i iz Sjeverne Karoline, gdje su nepoznate ličinke koje jedu korijenje borovnica napokon dobile ime, a o neočekivanim otkrićima iz ere fosila pisali smo i kad je stigao divovski glodavac iz Tajlanda.
Izvor: Sapkota A. i sur., „Revisiting Colobura (Lepidoptera: Nymphalidae): Using integrative taxonomy to identify a new species, C. cryptica sp. nov., and revise geographic boundaries”, Zootaxa 5802 (2): 303, 2026. DOI: 10.11646/zootaxa.5802.2.4. Priopćenje: ScienceDaily / Florida Museum of Natural History.
