Zoran
Većina riba ima jedan životni cilj: ostati u vodi. Blatar (engleski mudskipper) ima suprotno mišljenje. Izlazi na obalu, puzi po mulju, preskače lokve, penje se na niske grane i tvrdi da je to savršeno normalan način života za ribu. I, začudo, ima pravo: prema dostupnim podacima, do tri četvrtine života provodi na kopnu.
Tko je blatar
Blatari su skupina riba iz potporodice Oxudercinae, a poznato je oko 25 postojećih vrsta. Najraznolikiji je rod Periophthalmus, s 18 opisanih vrsta. Žive u plimnim muljevitim obalama i mangrovama tropskih, suptropskih, pa i umjerenih predjela, uključujući Indo-Pacifik i atlantsku obalu Afrike.
Veličine variraju. Najveće vrste mogu doseći do 30 centimetara, dok je Periophthalmus argentilineatus, jedna od najraširenijih vrsta, velik oko 9,5 centimetara.
Oči na vrhu glave
Prvo što upada u oči (doslovno) jest glava: oči blataru sjede na vrhu spljoštene glave, kao periskop. A kako se ne bi isušile na zraku, ova riba „trepće” na neobičan način: spusti oko dolje u glavu, dok se preko njega podiže membrana zvana dermalna čašica.
Kako riba diše na kopnu
Blatar kisik upija kroz vlažnu kožu i sluznicu usta i ždrijela, zato mora ostati mokar. Uz to ima povećane škržne komore u kojima zadržava vodu ili mjehur zraka, a ventil zatvara škržni otvor kad je riba izvan vode, kako bi škrge ostale vlažne. Zato se blatari često valjaju po lokvama i vraćaju u vodu: bez vlažnosti nema disanja.
Perajama hoda, a repom skače
Prsne peraje blatara postavljene su naprijed i ispod tijela, a zglobne su pa djeluju gotovo kao udovi. Pomoću njih riba puzi, „skakuće” po mulju i penje se na niske grane i grmlje. Za skokove se često navodi da mogu doseći oko 61 centimetar, uz pomoć snažnog zamaha repom, no taj je podatak slabije potkrijepljen pa ga treba uzeti s malom rezervom.
Život oko plime
Blatari su aktivni na golom mulju za oseke: tada jedu, brane teritorij i udvaraju se. Mužjaci kopaju jame u mekom sedimentu, obično s glatkim, svodastim stropom, udvaraju se ženkama i čuvaju jaja. Jame im služe za regulaciju temperature, za bijeg od morskih grabežljivaca kad plima preplavi mulj i za polaganje jaja. Neke vrste u jami zadržavaju zračni džep kad je jama poplavljena, što im omogućuje da dišu i u vodi s vrlo malo kisika.
Prehrana ovisi o vrsti. Boleophthalmus boddarti jede detritus, dok drugi blatari love male rakove, kukce i puževe, a ponekad i druge blatare.
Može li blatar u akvarij?
Realno: to nije riba za prvi akvarij. Budući da većinu života provodi izvan vode, običan akvarij s ribama za početnike njoj ne odgovara. Treba joj uređen prostor koji kombinira vodu i kopno, s vlažnim muljevitim područjem, i dobro informiran vlasnik. Točne parametre (slanost vode, veličinu kopnenog dijela, temperaturu i hranu) provjeri kod specijaliziranih akvarista i uzgajivača prije nego što uopće razmisliš o kupnji, jer se pojedine vrste razlikuju.
Ako te zanimaju druge čudne vodene životinje, pogledaj ribu strijelca koja pljuvanjem obara kukce, aksolotla ili morskog konjica.
Zašto je blatar tako zanimljiv
Blatar je živi podsjetnik na to da granica između „riba” i „kopnenih životinja” nije debela crta, nego blatnjava pličina. Oči kao periskop, koža koja diše, peraje koje hodaju i jama s vlastitim zrakom: sve to u ribi koja bi, da se pita, najradije cijeli dan sjedila na suncu u mulju.
Izvor: Mudskipper, Wikipedia.
