u

Surinamska krastača: žaba bez jezika koja mlade nosi u koži na leđima

Zamisli žabu koja izgleda kao da je netko prešao valjkom preko nje, nema jezika, ne kreketa nego škljocka i mlade nosi u koži na leđima. To nije izmišljena zvijer iz fantasy filma, nego surinamska krastača (Pipa pipa), stanovnica mutnih voda tropske Južne Amerike. Fotografija uz članak prikazuje običnu smeđu krastaču za ilustraciju; prava surinamska krastača puno je spljoštenija i ima sitne oči.

Izgled: list koji se pretvara da je žaba

Tijelo joj je jako spljošteno, a glava široka, plosnata i trokutasta. Koža je mrljasto svijetlosmeđa s tamnijim pjegama, pa životinja na dnu izgleda kao mrtav list ili trulo drvo. Oči su vrlo sitne, bubnjića nema, a nosnice su na samom vrhu njuške. Stražnje noge imaju široke plivaće kožice, a na vrhovima prednjih prstiju su po četiri sitna zvjezdasta režnja. Prema opisu na Wikipediji, mužjaci narastu do oko 15,4 cm, a ženke do 17,1 cm.

Bez jezika, ali s usisavačem

Surinamska krastača nema jezik, pa plijen ne hvata kao većina žaba. Umjesto toga djeluje kao zasjeda: kad plijen dođe dovoljno blizu, naglo proširi usnu šupljinu na oko 1,5 puta veći volumen u 12 do 24 milisekunde i usiše vodu zajedno s plijenom. Prednjim nogama pritom grabi plijen prema ustima. Jede uglavnom kukce, crve, rakove i sitne ribe, a katkad i vlastitu vrstu. Na tijelu ima lateralnu liniju s osjetnim stanicama, za koje se smatra da joj pomažu osjetiti plijen i grabežljivce u mutnoj vodi.

Udvaranje bez kreketa

Mužjaci ne kreketaju, nego proizvode oštre klikove škljocanjem podjezične kosti, otprilike četiri klika u sekundi u nizovima od 10 do 20 sekundi. Sezona parenja je u jesen i zimu. Mužjak se uhvati za prednje noge ženke, a par se u vodi okreće i izvodi lukove prema površini, gdje udahnu, pa se vraćaju na dno. Nakon toga mužjak legne na leđa na dno, a ženka mu je odozgo.

Mladi u koži na leđima

Ovo je dio zbog kojeg je vrsta poznata. Jaja, promjera oko 6,5 mm, utisnu se u natečenu kožu na leđima ženke. Već prve večeri sjede u koži, a nakon dva dana većina žumanjaka je ispod razine kože, pa se vide samo želatina i membrane. Embriji prolaze kroz stadij punoglavca unutar tih „džepova“ i ne izlaze kao punoglavci. Privremeni rep pomaže im disati. Razvoj traje od 12 do 20 tjedana, odnosno oko četiri do pet mjeseci, a mladunci izlaze kao sitne krastače nalik odraslima, veličine oko 25 mm. Majka tada odbaci staru kožu i može se ponovno razmnožavati.

Gdje živi i je li ugrožena

Raširena je u tropskoj Južnoj Americi istočno od Anda, od Surinama i Gvajane do Brazila, Bolivije, Kolumbije, Ekvadora i Venezuele, a mala populacija postoji i na jugozapadu Trinidada. IUCN je 2023. svrstao vrstu u kategoriju najmanje zabrinjavajuće, iako Wikipedia navodi gubitak i rascjepkanost staništa zbog poljoprivrede. Živi isključivo u vodi, u toploj, kiseloj i mutnoj tekućoj ili stajaćoj vodi, a na kopnu je gotovo nemoćna.

Može li u akvarij

Drži se u akvarijima, ali nije vrsta za početnike. Izvor kojim sam se služio navodi da voli biljke i kamenje iza kojih se može sakriti, slabo svjetlo i da proizvodi velike količine amonijaka, pa su česte zamjene vode nužne. Točne parametre temperature i pH nisam provjerio, pa ih potraži kod specijaliziranog uzgajivača ili veterinara prije nabave. Prije bilo kakve nabave provjeri i zakonske uvjete držanja i podrijetlo životinje. Ako tek razmišljaš o akvariju, počni od našeg članka Prvi akvarij: što napraviti prije kupnje ribica, a za druge neobične kućne ljubimce pogledaj leopard geka.

Izvor: Wikipedia, „Common Surinam toad“ (pregledano 20. 11. 2026.), uz navedene literaturne reference u članku.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Kit pliva tik ispod površine plavog mora

Kit s najkrivljenijim licem u povijesti sisavaca: što je otkriveno u Peruu