u

Kit s najkrivljenijim licem u povijesti sisavaca: što je otkriveno u Peruu

Kad ti netko kaže da je lubanja nekog životinja „malo kriva“, obično misli na nekoliko milimetara. Ovdje nije tako. Istraživači koje je predvodio Aldo Benites-Palomino sa Sveučilišta u Zürichu opisali su fosilnog kita iz Perua čije su obje koštane nosnice pomaknute na lijevu stranu lubanje. Autori kažu da bi to mogla biti najekstremnija asimetrija lica kod bilo kojeg kita ili dupina, a moguće i kod bilo kojeg sisavca. Rad je objavljen u časopisu Communications Biology.

Tko je Scaphokogia huachafo

Riječ je o izumrloj vrsti patuljastog kita spermatozoida, dugoj otprilike 2,7 metara. Fosil je iskopan sredinom devedesetih u formaciji Pisco na jugu Perua, u pustinjskom kraju poznatom po izvrsno očuvanim morskim fosilima. Stariji je između 6,3 i 5,6 milijuna godina, odnosno iz kasnog miocena. Benites-Palomino prvi je put vidio primjerak 2015. u Prirodoslovnom muzeju u Limi, dok je pripremao završni rad.

Ime huachafo dolazi iz peruanskog španjolskog i označava nešto napadno, bizarno i ekstravagantno. Autor je objasnio da je anatomija životinje „toliko ekstravagantna i čudna“ da mu se ime učinilo savršenim.

Je li lubanja stvarno kriva ili je samo loše čuvana

To je prvo pitanje koje bi postavio svaki paleontolog: fosili se tijekom milijuna godina pod pritiskom sedimenta znaju deformirati. Tim je to provjerio. Zaključili su da nije riječ o iskrivljenju zbog zatrpavanja jer su šavovi lubanje potpuno zatvoreni, a nigdje nema pukotina, patologija ni deformacija. Benites-Palomino to je sažeo rečenicom da je to prava biologija, a ne posljedica lošeg očuvanja.

Uz pomak nosnica ulijevo, kosti lica razlikuju se u veličini i položaju. Dugačka cjevasta njuška pojačana je gustom kosti i hrskavicom koja je očvrsnula u kost, što djeluje kao balast koji pomiče težište prema naprijed i dolje. Njuška je spuštena pod kutom od 31 stupnja u odnosu na ostatak lubanje. Rekonstrukcijom zgloba lubanje i prvog vratnog kralješka istraživači su zaključili da je životinja mogla savijati glavu prema dolje do 55 stupnjeva.

Što je taj kit radio s takvom glavom

Hipoteza autora je da se hranio uz dno plitkih obalnih voda, za razliku od današnjih kitova spermatozoida koji love lignje u dubinama. Prema njihovim riječima, kombinacija guste kosti, prema dolje zakrivljene njuške i pokretljivog vrata omogućavala je životinji da se kreće tik iznad morskog dna i hrani blizu sedimenta. Gabriel Aguirre-Fernández, jedan od koautora, kaže da je cijeli sklop lubanje i vrata preinačen tako da njuška pokazuje izravno prema dnu.

Zanimljivo je što fosil nema znakova osjetljivih brkova ni posebnih prilagodbi vida za traženje plijena na dnu. Autori zato pretpostavljaju da se kit možda oslanjao na vrlo specijaliziran sustav eholokacije kako bi pronašao plijen ispod mekog sedimenta, a asimetrična lubanja mogla je podupirati sofisticirani biološki sonar. Sve su te tvrdnje u radu formulirane oprezno, riječima poput „možda“ i „čini se“.

Što još ne znamo

Hipoteza o sonaru nije eksperimentalno provjerena, a i ne može biti: mekih tkiva nema, a životinje odavno nema. Isto tako, autori navode da je s promjenom oceanskih uvjeta pred kraj miocena ta ekološka niša nestala, ali iz opisa nije jasno što je točno uzrokovalo nestanak. Opis je temeljen na jednom primjerku, što je uobičajeno za fosile, ali znači da bi novi nalazi mogli promijeniti sliku.

Za one koji vole fosilne priče

Ako te zanima kako znanstvenici iz kostiju čitaju način života davno nestalih životinja, pogledaj i naš članak o tome što je Nature otkrio o vratu prvih kopnenih životinja. A ako više voliš žive morske priče s mjerenjima i brojkama, tu je i čubasti pingvin koji je i ugrožen i nije.

Napomena uz sliku: na fotografiji je živi kit koji pliva pod površinom mora, a ne rekonstrukcija opisane vrste.

Izvor: Benites-Palomino, A. i sur. (2026.), „Extreme cranial asymmetry in extinct benthic feeding sperm whales“, Communications Biology 9(1), doi.org/10.1038/s42003-026-11074-2. Opis prema priopćenju Sveučilišta u Zürichu objavljenom na ScienceDailyju.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Bumbar leti prema grani s bijelim proljetnim cvjetovima na plavom nebu

Vrt za bumbare i divlje pčele: što posaditi i što ostaviti na miru

Smeđa krastača velikog oka sjedi među lišćem (ilustracija, nije surinamska krastača)

Surinamska krastača: žaba bez jezika koja mlade nosi u koži na leđima