u

Vrane odlučuju dvaput brže od ljudi: što je Science otkrio o mozgu bez kore

Kad nekome kažeš “ti si ptičji mozak”, to nije baš kompliment. Nova studija objavljena u časopisu Science sugerira da bi tu uvredu trebalo preispitati, barem kad su u pitanju vrane. Istraživači sa Sveučilišta u Tübingenu izmjerili su koliko brzo crne vrane donose odluku i rezultat je dovoljno zanimljiv da ga prepričamo pažljivo, s kvačicom na onom što još ne znamo.

Tko je što radio

Studiju, naslovljenu “Ultrarapid decision-making in an avian brain”, objavili su Philipp Schmidbauer i profesor Andreas Nieder iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta u Tübingenu, a izašla je u časopisu Science (2026., svezak 394, izdanje 6822). Radili su s crnim vranama (Corvus corone).

Zadatak je bio jednostavan na papiru: na ekranu osjetljivom na dodir pojavila bi se pokretna točkica, a vrana je morala procijeniti kreće li se većina njih ulijevo ili udesno te kljunom dotaknuti odgovarajuću stranu. Istodobno su istraživači bilježili aktivnost pojedinih neurona u području mozga koje se zove nidopallium caudolaterale, a opisano je kao analogno prefrontalnom korteksu kod sisavaca.

Što su izmjerili

Vrane su u prosjeku trebale samo 235 milisekundi da odrede smjer i reagiraju. Neuroni koji su razlikovali dva izbora počeli su pokazivati različitu aktivnost već oko 70 milisekundi nakon što su se točkice pojavile. Kad je pokret bio jasan, točnost je bila gotovo stopostotna, a čak i kad je smjer bilo teško prepoznati, ptice su ostajale iznad razine slučajnog pogađanja.

Prema priopćenju o studiji, vrane odlučuju otprilike dvaput brže nego ljudi i majmuni. Važno je zapamtiti da se ta usporedba temelji na onome što je navedeno u članku koji prepričava rad, a konkretne brojke za ljude i majmune u njemu nisu dane.

Zašto je to zanimljivo

Ptičji mozak nema slojevitu moždanu koru kakvu imaju sisavci, a vrane svejedno donose odluke prema modelu koji se inače opisuje kod ljudi i majmuna. Nieder to ovako sažima: neuralna dinamika u ptičjem mozgu u skladu je s uspostavljenim modelima odlučivanja kod ljudi i ne-ljudskih primata. Ukratko, različit hardver, slična logika.

Autori sumnjaju da bi brzina mogla biti posljedica evolucijskog pritiska. Kad letiš i kljuješ hranu s tla, reakcija od stotinjak milisekundi razlika je između ručka i predatora na tvojim leđima.

Što još ne znamo

Ovdje valja biti pošten. Prvo, u istraživanju su sudjelovale samo dvije vrane, što je malen uzorak. Drugo, autori sami kažu da precizni biološki mehanizmi iza te brzine ostaju nepoznati i da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se objasnilo kako različito građeni mozgovi postižu brze odluke. Treće, nisam imao uvid u cijeli rad, nego u sažetak za javnost, pa brojevi o broju pokušaja i statistici iza “dvostruko brže” ovdje nisu navedeni.

Zato slobodno recimo da je rezultat obećavajući i intrigantan, ali ne i da smo dokazali da su vrane pametnije od nas.

Za one koji vole životinjsku znanost

Ako ti je ovo bilo zabavno, pogledaj i kako su znanstvenici modelirali vrat prvih kopnenih životinja te što su dronovi otkrili o čubastom pingvinu.

Izvor: Schmidbauer P., Nieder A. “Ultrarapid decision-making in an avian brain.” Science 2026; 394 (6822): 445. DOI: 10.1126/science.aed6459. Sažetak za javnost: ScienceDaily.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Pas stoji kraj vrata i čeka vlasnika

Pas sam kod kuće: kako ga naučiti da te čekanje ne slomi (ni njega ni susjede)

Okapi s prugama na nogama stoji kraj ograde

Okapi: žirafin rođak s prugama zebre koji nam se skrivao do 1901.