u

SuperSuper Kul KulKul Kul

Mungos u Hrvatskoj – rješenje o kojem nismo baš dobro promislili

Mali indijski mungos, grabežljiva vrsta koja nema veze s našom zemljom, uvezena je 25. kolovoza 1910. godine. 11 mungosa smješteno je na otok Mljet koji se borio s otrovnicama. Logika je nalagala: ne možemo više sa zmijama, mungosi jedu zmije – ajmo dovesti par mungosa da ih pojedu.

Sto i kusur godina kasnije – mungos je ozbiljan problem koji uništava cijeli ekosustav i više ne živi samo na otocima na koje je dopremljen (1923. na Korčulu, 1926. na Brač, Šoltu i 1970. na Hvar).

Mungos voli zmije, ali nije izbirljiv

Mungos će loviti zmije samo ako nema nešto lakše za uloviti. Ova životinja je oportunist i jede sve po redu lakoće ulova.

Dakle, kada je krenuo po večeru kod nas – prvo je pojeo sve kukce, žabe, štakore i ostale glodavce. Nakon toga je pojeo svu perad i njihova jaja. Kada je tog svega ponestalo – pojeo je zmije zbog kojih smo ga zapravo doveli. Obroke si je začinio finim smokvama i grožđem.

Na otocima na kojima je “operirao” više nema poskoka, velikih zelembaća, zelenih krastača i ostalih vrsta vodozemaca.

Tu i tamo istraživači danas pronađu koji primjerak životinjskih vrsta koje je mungos istrebljivao, ali to su brojke koje ne mogu ukazivati na stabilnu populaciju.

Mungos na Mljetu danas ima maksimalnu populaciju, koju je dosegao u 15 godina od doseljenja. Ima ih na tisuće u žbunju, kupinama i na smetlištima. Od svih otoka na kojima je doseljen, najmanje je stradao Hvar.

Mungos ne voli vodu i velike nadmorske visine, pa se možemo nadati da će ga more i Velebit spriječiti da se proširi po regiji. S otoka si je našao put po submediteranskom prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Našao se i na popisu najopasnijih invazivnih vrsta EU.

Kako držati populaciju pod kontrolom?

U našoj zemlji se s mungosima nije previše ulazilo u okršaje. Bilo je nekih pokušaja da lovi po otocima stave populaciju u neke okvire, ali danas je to gotovo nemoguće riješiti. U Nacionalnom parku Mljet ih ima jako puno, ali oni za sad ne vide rješenje ovog problema.

Japanci su, navodno, imali sličnu situaciju na otoku Amami koji je sedam puta veći od Mljeta. Tamo su mungose napali sa svih strana: s lovcima, zamkama, psima i otrovnim mamcima. Navodno su brutalno smanjili populaciju mungosa i oživjeli životinjske vrste koje su ovi istrijebili.

Da mi pokušamo ovo isto, to bi možda riješilo situaciju na otoku, ali što s kopnom?

Eto što je sve posljedica krive odluke i petljanja u eko sistem!

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

100 bodova

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Uključena je moderacija komentara. Potrebno je određeno vrijeme da se pojavi vaš komentar.

Životinja koja je napravila kviz: Slavica.

fazan

Najsretniji životinjski mužjak na svijetu – fazan

albatros

Albatros – krilati gorostas koji je jači od vjetra i mora