u

Okapi: žirafin rođak s prugama zebre koji nam se skrivao do 1901.

Zamisli da si nacrtao životinju iz tri različita opisa: glava konja, tijelo smeđe kao čokolada, a stražnji dio i noge u prugama zebre. Ne, nisi pogriješio, to je okapi. I da, najbliži je živući rođak žirafe, što se na prvu ne vidi, osim ako ne pogledaš malo bolje vrat, jezik i ušne školjke koje su bez ikakvog srama ogromne.

Prugaste noge, a nije zebra

Okapi doseže oko 1,5 metra u visini ramena, dug je oko 2,5 metra, a teži između 200 i 350 kilograma. Krzno mu je od čokoladno do crvenkasto smeđe, a bijele vodoravne pruge i prstenovi nalaze se na nogama, uz bijele gležnjeve. Pruge pomažu kamuflaži u gustoj vegetaciji, a sličnost sa zebrom je samo površna: obitelj je žirafa, ne konja.

Mužjaci imaju male koštane izdanke na glavi (osikone) do 15 centimetara, dok ženke tih izdanaka nemaju i u prosjeku su nešto više. Pa ako ti je netko rekao da “mužjaci su uvijek veći”, okapi je kontraprimjer.

Jezik od 46 centimetara

Okapi je biljojed. Jede lišće i pupove, grane, trave, paprati, plodove i gljive, uglavnom iz podrasta i najradije na mjestima gdje je pao koji stablo i pustio svjetlost. Na jelovniku mu je više od stotinu biljnih vrsta, a nijedna ne dominira. Alat za sve to je dug crni jezik, opisan s oko 46 centimetara, a Wikipedia navodi da je dulji nego kod žirafe. Ako ti ovo zvuči kao dobra šala za druženja, dobro, iskoristi je.

Zvijer koju smo otkrili tek 1901.

Okapi je znanosti formalno poznat od 1901. godine, kad je dobio ime Okapia johnstoni. Prvi opis dao je P. L. Sclater, koji ga je isprva uvrstio u konje kao Equus johnstoni, a Ray Lankester ga je smjestio u zaseban rod. Lubanju i kožu pribavio je sir Harry Johnston. Dakle, kad su naši pradjedovi već imali parne strojeve, velika šumska životinja i dalje je bila uglavnom legenda.

Gdje živi i koliko ih ima

Okapi je endemičan za sjeveroistok Demokratske Republike Kongo, uz manje populacije zapadno i južno od rijeke Kongo, a u Ugandi je izumro. Prema IUCN-ovoj Crvenoj listi svrstan je među ugrožene vrste. Nije teško pogoditi zašto: izolirane šume, gubitak staništa i vrsta koja se sporo razmnožava.

Mladunče koje se skriva

Trudnoća traje oko 440 do 450 dana, a rađa se obično jedno mladunče teško 14 do 30 kilograma. Mladunče može stati na noge već pola sata nakon rođenja, ali nakon toga ga majka drži skrivenog i doji ga rijetko. Poznato je i da prvih mjesec do dva ne vrši nuždu, što se tumači kao način da ne privuče grabežljivce mirisom. Čvrstu hranu počinje jesti oko trećeg mjeseca, a odbija se oko šestog. Odrasli okapi žive tipično 20 do 30 godina.

Ukratko: skrovit, tajnovit i prilično dobar u igri skrivača. Nije ni čudo da su ga ljudi tako dugo previdjeli.

Još divljih čudaka

Ako ti se sviđaju šumske neobičnosti, pročitaj i o fosi s Madagaskara, divovskoj riječnoj vidri ili o kakapu, papigi koja ne leti.

Izvor: Wikipedia, Okapi (IUCN Red List: Mallon i sur., 2015.).

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

10 points

Životinja koja je napravila kviz: Zoran.

Crna vrana sjedi na grani stabla

Vrane odlučuju dvaput brže od ljudi: što je Science otkrio o mozgu bez kore