Slavica
Riječna kornjača vrlo je tolerantna životinjica, može živjeti i u zagađenom staništu, zimu provodi u mulju i totalno je agilna u trenutku kada se okrene na leđa. Preokrene se na pravu stranu u tren. No, ne da se zezati, ukoliko je napadnuta – ispustit će neugodan miris i zbrisati u zaklon. Podsjetila nas je na omiljenog tvora iz crtića.
Riječna kornjača karakteristike
Riječna kornjača još je poznata pod nazivima Kaspijska i Balkanska kornjača. Vidjet ćeš da je po ponašanju totalni Slav.
Inače je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u našoj zemlji.
Živi samo na potezu od Pelješca do Prevlake, navodno je ima oko Baćinskih jezera i Omble. Ima i svoju internacionalnu ispostavu u Aziji, na Bliskom istoku i državama Sredozemlja.
Fizički je manja od barske kornjače, oklop joj je dugačak oko 20 cm. Prepoznat ćeš je po blago ispupčenom gornjem oklopu i tamno-zelenom ili maslinastom s žutim točkicama donjem dijelu oklopa.
Voli različita vodena straništa: planinske potoke, rijeke i jezera, močvare, bare, lokve i kanale. Svemu se ona može prilagoditi. Ne smeta joj ni boćata voda, a ni ako je malo prljava.
U hladnijim područjima zimu provede u hibernaciji, spava u mulju i lokvama.
Oprezna je i tijekom dana uživa u sigurnosti vode. Kada joj dosadi kupanje, prebaci se na stijenu i sunča. Noću ide u provod i malo se odvoji od vode.
Usprkos pričama da su kornjače spore, ova naša je brza kao munja i pliva kao ribica.
Kada je uznemirena, za obranu koristi svoj prirodni suzavac – neugodan miris kojeg ispušta prije nego što zbriše.
U mlađoj dobi preferira alge, kukce, ličinke, gliste, ribice i žabice za ručak. U starijoj dobi postaje vegeterijanka i jede samo bilje.
Parenje
Ženke su u proljeće, u doba paranja, poprilično agresivne i znaju ujedati mužjake za vrat. Ovi pak zbog toga polude pa se iskaljuju na drugim mužjacima.
S par ogrebotina, nakon uspješnog parenja, ženka kopa rupu u koju ubacijue 4-6 jaja veličine oko 3 cm. Nakon dva mjeseca se izlegu male kornjačice, koje odlaze živjeti u vodu sa svojim zajednicom.
Njihov najveći prirodni neprijatelj su rode.
Riječna kornjača ugrožena vrsta
Ide klasična priča za kraj. Populacija riječnih kornjača se kod nas smanjuje zbog isušivanja vodenih staništa, pretjerane uporabe pesticida i umjetnih gnojiva. Vani se jaja kornjače koriste u medicinske svrhe – narodne lijekove, tako da ih i zbog toga ugrožavaju.
Riječna kornjača je kod nas kritično ugrožena i strogo zaštićena, tako da se za svako neprijateljsko ponašanje prema njoj kažnjava novčanom kaznom.
U prirodi ova vrsta živi preko 40 godina.
