Slavica
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače. Tada se podsjećamo na važnost očuvanja vlažnih staništa koje je čovjek smatrao nepotrebnima u prirodnom obliku i korisnim za prenamjenu bogatog zemljišta za svoje potrebe. Time je zaboravio na sve one biljke i životinje koje žive samo ondje. Jedna od najpoznatijih stanovnica je bijela roda.
Bijela roda simbol sreće
Ova ptica močvarica simbol je velike sreće, odnosno dolaska prinove u obitelj. Ugrožena je zato što je njezin život usko povezan uz čovjeka i vlažna staništa koja je čovjek iscrpio. Njezino postojanje ovisi o očuvanju močvarnih krajolika, čistoći voda i samog tla.
Karakteristike bijele rode
Glava, vrat i tijelo rode su bijele boje, a crna boja je samo lijep dodatak na vrhovima krila. Visine je oko jednog metra, dok promjer krila može biti i do dva metra. Najteže rode imaju oko 4.5 kg.
Najprepoznatljivija je po dugim crvenim nogama i dugačkom crvenom kljunu. Njime lovi žabe, zmije, skakavce, ribe i kukce.
Mlade rode nemaju crvene kljunove, oni će s vremenom posvijetliti kako mali ptić postaje odrasla roda ili rodan.
Glasaju se vrlo rijetko, proizvode specifičan zvuk klepetanja kljuna. Klepeće dok zavodi partnera, dok ga pozdravlja ili jednostavno uživa nakon dobrog obroka.
Roda grije svoja jaja 30-ak dana, a lijegu se tri do četiri ptića po gnijezdu. Roditelji se za malce brinu oko dva mjeseca.
Mužjaci i ženke su jako vjerni partneri i ostaju zajedno cijeli život. Njihove ljubavi traju i 20 godina.
Bijele rode u Hrvatskoj
Kod nas rode dolaze u proljeće i uživaju u ugodnoj klimi do kraja ljeta. Tada se male i velike rode sele u Afriku. Put im traje i do mjesec i pol dana, a putuju u velikim jatima.
Taj put nikako nije bezazlen, opet zbog čovjeka. Rode stradavaju od elisa vjetroelektrana, električnih vodova i visokih antena.
U Europi se gnijezdi između 180.000 i 220.000 parova, a kod nas svoj smještaj pronalazi oko 1.300 parova.
Zaštićena vrsta
Prema Zakonu o zaštiti prirode, bijela roda je zaštićena vrsta. Ne smije ih se hvatati, ubijati, uzimati im jaja ili im na bilo koji način smetati. Za njihovu dobrobit i u želji za očuvanjem, donesene su i Bernska konvencija (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) i Bonnska konvencija (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).
Svjetski dan močvarnih staništa
Rode nisu jedine ugrožene životinje koje žive na vlažnim staništima. Od ptica koje žive u močvarama najpoznatije su trstenjak, svilorepa i čaplja, a na klopu iz blizine navrate i ševa i čigra.
Močvara je dom barskim kornjačama, bjelouškama, vodenim rovkama, vidrama, šaranima i somovima.
Ne smijemo dopustiti da zbog odbojnosti prema staništu kojem čovjek nije prilagođen i vlastitih interesa – uništimo cijeli niz vrsta. Kao dan nam nije dosta što na Svjetski dan močvarnih staništa u veljači nosimo kratke rukave!
