Šišmiši – imaju više sličnosti s ljudima, nego s glodavcima

Ne kažemo da imamo puno sličnosti sa šišmišima (iako je činjenica da su šišmiši toplokrvni sisavci koji rađaju žive mlade), ali su ove životinje zaista puno sličnije nama nego običnim miševima. Samo se sjeti Batmana 😉

Šišmiši – karakteristike vrste

Postoji oko 1300 vrsta šišmiša ili netopira. Sam naziv vrste dolazi od grčke riječi koja u doslovnom prijevodu znači “krilate ruke”. Inače, šišmiši su jedini sisavci koji znaju letjeti.

Rasprostranjeni su gotovo po cijeloj našoj planeti, a nema ih samo u polarnim područjima i na otocima koji su jako udaljeni od kontinenata. Na nekim otocima (primjerice na Novom Zelandu) su do dolaska ljudi bili jedini sisavci.

Ljudi ih se oduvijek malo boje, ponajviše zbog izgleda i oštrih zubića, ali i zato što su noćne životinje.

Prehrana

Šišmiši super lete i brzo mijenjaju smjer, tako da bez problema jedu komarce. Mogu pojesti čak tisuću komaraca u jednom satu.

Ovisno o vrsti jedu različitu hranu. Većina su kukcojedi, neki vole jesti i voće (zato ih zovu voćni vampiri), neki se hrane cvjetnim nektarom (uskim dugačkim jezikom vade nektar iz cvijeta), neki jedu male životinje (glodavce, ptice, žabe i guštere), a neki jedu krv krava ili konja (ne grizu ljude).

https://youtu.be/U8geGl2tjSA

Eholokacija

U tamnim se spiljama šišmiši snalaze koristeći eholokaciju, sistem zvukova koji im pomaže pri orijentaciji.

Ispuštaju jako visoke tonove i slušaju koliko treba da se zvuk vrati do njih. Po vremenu povrata zvuka znaju koliko su udaljeni od zidova spilje i koliko su zidovi veliki.

Oni šišmiši koji se hrane voćem i cvijećem ne upotrebljavaju eholokaciju, oni se orijentiraju pomoću svog najjačeg čula – mirisa.

Šišmiši vise naopako

Svi šišmiši vise naopako dok se odmaraju, a znanstvenici nisu još sto posto sigurni zašto. Postoji teorija prema kojoj šišmiši moraju padati da bi uzletjeli, pa je najlogičnije da u slučaju nužde već vise negdje i da mogu što prije poletjeti kako bi se spasili.

Imaju posebno konstruiran sustav krvnim žila koji im omogućava da bez problema vise uokolo i da im se nikada ne zavrti u glavi.