Kraljevska kobra je rođeni ubojica. Ona može uspraviti svoje tijelo na visinu da može pogledati čovjeka u oči, a u isto vrijeme zbog razine neurotoksina koje proizvodi spada u jedne od najotrovnijih zmija na svijetu.
Prosječnom duljinom od 3,5 m, kraljevska kobra je najduža otrovnica na svijetu. Ukoliko je napadnuta, može trećinu svoje duljine potpuno uspraviti i nastaviti se kretati prema naprijed.
Ova zmije je najčešće žute, zelene, smeđe ili crne boje, a donji dio tijela im je uvijek svjetliji.
Otrov
Iako po količini otrova nije jako visoko na ljestvici otrovnih zmija i nije niti blizu najotrovnija zmija na svijetu, jednim ugrizom može ubiti 20 ljudi ili čak jednog slona. Na svu sreću jako se klone ljudi i napast će samo ako se moraju braniti. Mogu čak ugristi bez da ispuste otrov i tako prestrašiti neprijatelja.
Kraljevska kobra – raprostranjenost
Žive u kišnim šumama na sjeveru Indije, u Kini, na Malajskom poluotoku, u Indoneziji i na Filipinima.
Kreću se po gustom drveću, šikarama, močvarnom tlu i vole biti blizu vode.
Hrane se drugim zmijama, jajima guštera ili malim sisavcima.
Kraljevska kobra – razmnožavanje
Ženka polaže do 40 jaja u gnijezdu kojeg je načinila od lišća i granja. Jako su zaštitnički nastrojene dok čuvaju jaja i agresivne su čak i prema mužjacima koji im prilaze. Tada su zapravo najopasnije.
Pare se u prvom dijelu godine, sve do travnja. Zatim čuvaju jaja sve do jeseni, kada se kote mali kobrići.
Zanimljivosti o vrsti
Kraljevske kobre su dnevne životinje, iako su najaktivnije u sumrak.
Otrov ove zmije sadrži neurotoksine koji utječu na respiratorni centar u mozgu, a smrt nastupa u vrlo kratkom vremenu. Protuotrov mora stići najkasnije sat vremena od ugriza.
Sintetizirani otrov kraljevske kobre se koristi za proizvodnju lijekova protiv bolova i artritisa.
Kobre pri lovu koriste svoj jezik koji im služi kao radar. Njime detektiraju mirise te informacije o njima obrađuju u jedinstvenom organu koji se nalazi u gornjem dijelu kobrinih usta, tj. u Jacobsonovu organu.