Slavica
Osim što sami pogled na ljamu izaziva osmijeh, ove životinje su možda naš ključ obrane protiv koronavirusa.
Jutarnji list prenosi istraživanje koje je prošli tjedan objavljeno u časopisu Cell, a na koje se poziva britanski dnevni list Guardian. Čini se da bi antitijela iz ljamine krvi mogla predstavljati sredstvo obrane protiv koronavirusa. Ljamina antitijela su sitna i rade posao tamo gdje ljudska antitijela ne mogu.
To bi značilo da ljamina antitijela mogu pomoći svima onima koji se još nisu zarazili koronavirusom. To nije ništa čudno, jer su ljamina antitijela jača i od virusa SARS-a i MERS-a.
Ljama – karakteristike vrste
Ljama je inače domaća životinja, pripadnik južnoameričkih deva. Za razliku od njih, ljama nema grbu. Ima malo izduženi vrat, dugačke noge, zaobljenu njušku, izbočene zube sjekutiće i rascijepljenu gornju usnicu, baš kao deve.
Visoke su do 160 cm i imaju najviše 155 kg.
Potječu iz Andi, gdje im odgovaraju planinski travnjaci i šipražje koje pasu, a navikle su i na 4 000 m nadmorske visine.
Stanovništvo Anda i dan danas koristi ljame za prijevoz tereta i vunu ( za koju se još više uzgajaju alpake). Ne postoje divlje ljame, one se uzgajaju širom svijeta, a čak se i drže kao kućni ljubimci.
Zašto ljame pljuju?
Ljame su izrazito druželjubive i znatiželjne životinje koje rado prilaze ljudima, ponekad ih doživljavajući kao pripadnike svoje vrste. Vjeruje se da ljame i alpake liječe depresiju jer se radi o iznimno umiljatim životinjama.
Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Čak će i piškiti i kakati na jedno mjesto, ako ih se tako nauči.
Nasmješnije kod ljama je to njihovo pljuvanje (naravno, dok ne pljune na tebe), ali to što pljuju je zapravo napola probavljena hranu izmiješana sa slinom.
Ljame pljuju na druge ljame, a rijetko na čovjeka. Pljuvanje im služi za iskazivanje dominacije i svog položaja. Ako ljama pljune na tebe, to znači da se smatra tebi ravnom.
Pogledaj kako to pljuvanje zapravo izgleda:
