Pčele: sve tajne ovih zujalica saznali smo iz pouzdanog izvora

Pčelarica pripravnica Ela Naranđa otkrila nam je tajne pčelinjeg društva, što sve zapravo pčelari rade sada u proljeće i u kakvom je trenutnom stanju populacija pčela u svijetu. Situacija nije dobra!

Pčele i kraljice

Zoona.hr: Ela, otkrij nam tko sve živi u košnici i što točno rade pčele radilice, trutovi i kraljica?

Jedno pčelinje društvo čini jednu košnicu i baš kao u ljudskom društvu, u njoj postoji jasna podjela uloga. U košnici uglavnom živi jedna matica koja pušta svoje feromone pomoću kojih ju njene pčele uvijek prepoznaju, zatim pčele koje se prema dobi dijele na kućne i sakupljačice, te trutovi.

Uloga pčela je da čiste košnicu, brinu o matici, hrane ličinke i hrane maticu matičnom mliječi. Pčele radilice izlučuju vosak i time grade saće u kojemu sakupljačice pohranjuju med, pelud i propolis.

Maticina jedina zadaća je leći jajašca i ona je majka svim pčelama u košnici. Može ju se lako prepoznati jer je veća od pčela, a tijekom cijeloga života se hrani isključivo matičnom mliječi. Maticu na takozvanom „svadbenom letu“ oplođuju trutovi, te se ona vrati u košnicu iz koje više ne izlazi.

Trutovima je primarna zadaća u letu oploditi maticu. Osim toga, trutovi griju leglo, ventiliraju nektar i izlučuju svoje feromone. Oni nemaju žalac i ne mogu se braniti, pa ih na jesen pčele izbace iz košnice jer jedan trut pojede hrane kao tri ličinke pčele radilice.

Zoona.hr: Koja je tvoja omiljena pčela po funkciji?

Matica, na engleskom Queen Bee, odnosno kraljica svih pčela 🙂

Maticin životni vijek može biti i do 7 godina, dok zimske pčele žive maksimalno 150 dana, a ljetne pčele (radilice) 5-6 tjedana.. Ona se hrani isključivo matičnom mliječi, a o tome koliko je jaka ovisi zdravlje i uspjeh cijeloga društva. U sezoni može položiti i do 200 000 jajašaca. Maticu se može i zamijeniti, ali taj proces je često neuspješan te njenim gubitkom društvo izumire.

Sve o medu

Zoona: Kako izgleda proces proizvodnje meda od prvog leta pčele radilice do zatvaranja poklopca na posudici u kojoj se nalazi med spreman na konzumaciju?

Ukratko: pčela sakupljačica sleti na cvijet, usisa nektar i pohrani ga u svoj mjehur za nektar, dio nektara potroši za energiju, a dio miješa s enzimom i donese ga u košnicu kućnoj pčeli koja ga dalje probavlja. Kućna pčela jednu kap žvače i do 20 minuta, zatim odloži u jednu ćeliju saća sve dok ga ne napuni. Med u saću pčele dodatno moraju isušiti i kada u njemu ostane manje od 20% vlage, zatvaraju ga tankim slojem voska.

Takav med spreman je za vrcanje – proces u kojemu ljudi „kradu“ med od pčela za svoju konzumaciju.

Zoona.hr: Bagremov med, med od lipe, med od suncokreta,…? Koliko to vrsta meda postoji i koja je razlika?

Na svijetu ima puno vrsti meda, ovisno o području kojeg pčele nastanjuju, ali u Hrvatskoj ima nekoliko dominantnih vrsti: bagrem, lipa, cvjetni, kesten, lavanda, kadulja…

Razlika je u dominantnoj paši na koju pčele idu. Na Bilogori, gdje je pčelinjak OPG Naranđa, u proljeće nastaje cvjetni (livadni) med koji se vrca početkom svibnja. Taj med je obično tople crvenkaste boje i cvjetne arome. U svibnju kreće paša bagrema i pčele idu samo na taj cvijet jer jako medi. Bilogorski bagremov med je poznat po svojoj čistoći, prozirnoj i svjetloj boji. Blagog je okusa i kao takav odličan za stavljati u kavu, kolače i uvoditi maloj djeci nakon navršenih godinu dana. Med od lipe je tamno žute boje, vrca se krajem lipnja i intenzivnijeg je okusa. Odličan je za bolesti dišnih puteva i prehladu.

Pčelarski posao

Zoona.hr: Što radi pčelar sada u proljeće?

Teško je reći što ne radi 🙂

Svakodnevno pregledava pčele i brine o njihovom zdravlju, u slučaju da nema nektara (može se dogoditi da jedna tuča pokosi okolno bilje) daje im vode, brine o pčelinjaku i okolici, priprema se na vrcanje meda i vrca med, hvata rojeve po okolnim krošnjama…

Zoona.hr: U čemu najviše uživaš kao pčelarica pripravnica?

Ubodima pčela hahahaha…

Najviše volim slušati tatu kako objašnjava što se događa u kojem društvu i zašto. Na prvi pogled, meni je unutrašnjost svake košnice ista. Onda mi on kaže: „Gle, ovdje imaš dvije matice, one će se boriti i jedna od njih će ostati, a druga će sa svojim pčelama napustiti košnicu i ići u rojenje“. Možda bih već sama znala prepoznati jako društvo od slaboga, ali ipak to prepuštam njemu 🙂

Zoona.hr: Koje pčelinje proizvode proizvodite u OPG Naranđa?

Primarni proizvod nam je med, a najjača paša bagrem, zatim cvjetni med i lipa.

U ograničenim količinama proizvodimo propolis, cvjetni (peludni) prah, čisti pčelinji vosak od kojega radimo i suvenire, med u saću i super-med (mješavinu tri vrste meda, propolisa i cvjetnog praha). Znali smo po narudžbi raditi i čoko med za djecu.

Pčele- populacija u opadanju

Zoona.hr: Kakva je situacija s pčelama u Hrvatskoj i u svijetu, kakve informacije imaš o njihovoj populaciji?

Pčelarstvo je poljoprivredna grana koja ne zagađuje okoliš i ima benefite za ljudsko društvo kao nijedna druga – pčele oprašuju 80% sve hrane koja se u svijetu pojede. One su prvi pokazatelj zagađenosti i općeg stanja našeg okoliša i planete.

U zapadnim zemljama svijeta veliki poljoprivrednici plaćaju pčelarima da transportiraju svoje košnice na njihove usjeve radi oprašivanja. Ako nedostaje pčela za oprašivanje, farmeri mogu očekivati 75% smanjenja usjeva.

Usprkos tome broj pčelinjih zajednica u cijelome svijetu pada, u Europi je broj oprašivača u 30 godina pao za tri četvrtine. Ne zna se sa sigurnošću zašto, ali pretpostavlja se zbog pesticida u zaprašivanju.

Voliš li i ti pčele i priče o njima? Preporučujemo ti Facebook i Instagram profil OPG Naranđa, gdje svakodnevno možeš pronaći zanimljivosti o ovim crno-žutim zjalicama.