u

5. rujna – međunarodni dan strvinara

Svake se godine prva subota u mjesecu rujnu obilježava kao Međunarodni dan strvinara. Taj dan slavimo ove veličanstvene gorostase, trenutno najugroženiju skupinu ptica na svijetu. Strvinari imaju ključnu ulogu u ekološkom zdravlju okoliša u kojem žive.

Međunarodni dan strvinara

Ovaj poseban dan slavi 23 vrste koji su podijeljeni u 2 geografske grupe – strvinare novog i strvinare starog svijeta. Strvinarima starog svijeta smatramo one koji dolaze iz Azije, Afrike i Europe, a strvinari iz Sjeverne i Južne Amerike su strvinari novog svijeta.

Ove ptice imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu, oni su prirodni smetlari koji održavaju okoliš čistim. Brzo obrađuju strvine i sprječavaju širenje raznih bolesti.

Pomažu i vlastima da ulove krivolovce. Kada oni krenu ubijati životinje, to privuče strvinare koji nagonski oblijeću trupla. Policiji je tada puno lakše uočiti gdje je krenuo krivolov i može brže reagirati.

Zbog toga što su cinkeri, krivolovci ih ubijaju.

Od 23 vrste strvinara, čak ih se 16 smatra ugroženim. U nekim je dijelovima svijeta njihova populacija smanjena za 90 posto.

Međunarodni dan strvinara u Hrvatskoj

Bjeloglavi sup je jedina vrsta strvinara koja obitava u našoj zemlji, a gnijezdi se samo na otocima Cresu, Plavniku, Krku i Prviću. Populacija’bjeloglavih supova koja živi na Kvarneru jedinstvena je u svijetu, jer ti supovi svijaju svoja gnijezda na liticama neposredno nad morem. Opasan je to način života, jer se često dogodi da stradaju pri padu s litica u more (pogotovo mladi ptići).

Bjeloglavi sup je ugrožena i strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj, trenutno kod nas živi tek stotinjak parova.

Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup je jedna je najvećih ptičjih vrsta u svijetu i definitivno najveća u Hrvatskoj. Raspon krila ove ptice je od 240 do 280 centimetara, imaju visinu do 110 centimetara i teške su od sedam do 12 kilograma.

Nekada su živjeli u cijeloj Hrvatskoj: od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona nekih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova, pa sve do dijela Dubrovačkog primorja. 

Kada se sup izlegne kod nas, on prvo lunja nekoliko godina po Europi ili Africi. S dostizanjem spolne zrelosti vraćaju se u svoj dom na Kvarneru i traže si partnera.

Mužjak i ženka zajedno grade gnijezdo, pošto je to stvarno pothvat. Treba na kamenim liticama složiti čvrstu konstrukciju promjera oko 60 cm.

Ženka nese samo jedno jaje promjera oko 10 cm, za koje se zajedno brinu. Supovi su do kraja života vjerni svojim partnerima.

Hrane se strvinama ovaca koje pasu po otočnim pašnjacima, a takve hrane je sve manje. Sve se manje ljudi bavi stočarstvom, a sve je više opasnih vjetroelektrana i trovanja divljih životinja kojima se strvinari hrane.

Podijeli

Dižeš gore ili spuštaš dolje?

92 bodova

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Životinja koja je napravila kviz: Slavica.

morski psi

Morski psi izazivaju najveći strah, a više ljudi godišnje umire zbog srna

parvoviroza

Parvoviroza kod pasa – saznaj sve o ovoj izrazito zaraznoj bolesti